Vlada Hrvatske predstavila je predlog državnog budžeta za 2027. godinu, vrijedan 41,5 milijardi eura, sa povećanim izdvajanjima za penzije, odbranu, zdravstvo, obrazovanje, stanovanje i infrastrukturu.
Predstavljajući budžet, premijer Andrej Plenković izjavio je da se u 2027. godini očekuje rast hrvatske ekonomije od 2,1%, nakon čega bi rast trebalo da iznosi 2,2% u 2028. i 2,1% u 2029. godini. Inflacija bi, prema projekcijama, trebalo da uspori na približno 2,7%, dok je deficit opšte države planiran na 2,9% BDP-a, a javni dug trebalo bi da se smanji na 55,3% BDP-a. Vlada je saopštila da je cilj budžeta očuvanje ekonomske stabilnosti, podrška ugroženim kategorijama stanovništva i nastavak investicija širom zemlje.
Penzije predstavljaju jedan od najvećih budžetskih prioriteta, a za penzioni sistem predviđeno je gotovo 11 milijardi eura, odnosno 875 miliona eura više nego 2026. godine. Vlada planira da nastavi povećanje penzija kroz unaprijeđenu formulu usklađivanja i veći godišnji penzioni dodatak, uz istovremeno ukidanje poreza na dohodak od penzija. Važan dio budžeta odnosi se i na pristupačno stanovanje, za koje je kroz sprovođenje Nacionalnog plana stambene politike opredijeljeno 246 miliona eura. Program predviđa izgradnju do 1.000 stanova po pristupačnim cijenama u 16 gradova i opština. Sredstva za demografsku obnovu i podršku porodicama takođe bi trebalo da premaše milijardu eura.
Značajna ulaganja planirana su u zdravstvu i obrazovanju, uključujući 237 miliona eura za izgradnju Nacionalne dječije bolnice u Zagrebu. Dodatnih 220 miliona eura namijenjeno je izgradnji i opremanju osnovnih škola, čime se podržava prelazak na jednosmjensku nastavu, dok je za vrtiće predviđeno 163 miliona eura. Saobraćajni projekti obuhvataju modernizaciju željeznice, nabavku novih vozova i plovila, kao i nastavak razvoja mreže autoputeva i brzih saobraćajnica. Vlada je za projekte vodosnabdijevanja, kanalizacije i prečišćavanja otpadnih voda tokom tri godine opredijelila 745 miliona eura, uz dodatnih 250 miliona eura za zaštitu od poplava.
Izdvajanja za odbranu bilježe jedno od najvećih povećanja, pri čemu budžet Ministarstva odbrane raste sa 1,64 milijarde na 2,05 milijardi eura, čime rashodi prema kriterijumima NATO-a premašuju 2% BDP-a. Planovi modernizacije uključuju nabavku tenkova Leopard, raketnih sistema HIMARS i Chunmoo, bespilotnih letjelica i dalje unapređenje sposobnosti hrvatskih borbenih aviona Rafale.
Vlada planira nastavak ulaganja u energetsku bezbjednost, uključujući proširenje kapaciteta LNG terminala na ostrvu Krk, kao i jačanje poljoprivredne i ribarske proizvodnje. Predloženi budžet sada će razmatrati Hrvatski sabor, a rasprava se očekuje tokom druge polovine novembra.


