Hrvatska bi uvođenjem poreza na prihode od digitalnog oglašavanja velikih tehnoloških kompanija, poput Googlea i Mete, mogla prikupiti više od 12 miliona eura godišnje, navodi se u predlogu Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI).
Predlog se zasniva na austrijskom modelu uvedenom 2020. godine, prema kojem velike internet platforme plaćaju porez od 5% na prihode od oglašavanja ostvarene u toj zemlji. Austrija je u prvoj godini prikupila približno 43 miliona eura, dok su do 2023. godišnji prihodi premašili 100 miliona eura. HUDI procjenjuje da bi sličan sistem Hrvatskoj mogao donositi više od 12 miliona eura godišnje, uz očekivanje da će taj iznos rasti. Prema istraživanju HUDI AdEx 2025, velike tehnološke kompanije su tokom 2025. godine u Hrvatskoj ostvarile više od 250 miliona eura prihoda od digitalnog oglašavanja.
Predlog dolazi u vrijeme sve većeg finansijskog pritiska na tradicionalne medije. Televizijske i radijske stanice, štampani mediji i internet izdavači suočavaju se s poteškoćama u prilagođavanju svojih poslovnih modela tržištu digitalnog oglašavanja. Istovremeno opada povjerenje javnosti u medije, a nedavna istraživanja pokazuju da 52% građana Hrvatske svjesno izbjegava vijesti. Društvene mreže i video platforme postaju sve važniji izvori informacija, dok zabrinutost zbog dezinformacija i sadržaja generisanog vještačkom inteligencijom dodatno pojačava zahtjeve za snažnijom podrškom profesionalnom novinarstvu.
Ideja o uvođenju digitalnog poreza uključena je u javne konsultacije o hrvatskom Akcionom planu razvoja kulture i medija za period 2025–2027, a Ministarstvo kulture i medija prihvatilo je da analizira predlog. Ipak, HUDI priznaje da su izgledi za usvajanje austrijskog modela relativno mali, dijelom zbog nastojanja Hrvatske da postane članica OECD-a i njenog učešća u širim međunarodnim razgovorima o oporezivanju digitalne ekonomije. U udruženju takođe napominju da bi prihodi od poreza najprije bili uplaćivani u državni budžet, a ne automatski raspoređivani medijskim organizacijama.
Evropska komisija saopštila je da su odluke o uvođenju takvog poreza, određivanju poreske stope i načinu korišćenja prikupljenih sredstava u nadležnosti pojedinačnih država članica, pod uslovom da su predviđene mjere usklađene s pravom EU. Komisija je takođe navela da je austrijski program podrške digitalnoj transformaciji medija odobren u skladu s pravilima EU o državnoj pomoći, dok bi eventualni sličan hrvatski model morao proći zasebnu procjenu.
Za uvođenje digitalnog poreza zalaže se i Hrvatsko novinarsko društvo (HND), koje predlaže da se prihodi usmjere u poseban fond za podršku profesionalnom novinarstvu. Prema njihovom stavu, sredstva bi trebalo dodjeljivati na osnovu kriterijuma koji štite uredničku nezavisnost, profesionalne standarde, zaposlenost novinara i ulaganja u originalne medijske sadržaje.
