Nalazi ukazuju i na izraženu finansijsku nesigurnost: samo 30,6% građana Srbije smatra da bi moglo da pokrije neočekivani trošak od 1.000 eura bez pozajmljivanja novca.
Istraživanje je sproveo Savjet za regionalnu saradnju od 1. do 17. septembra, na uzorku od 6.003 ispitanika iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova*, sa najmanje 1.000 učesnika u svakoj sredini. U Srbiji je 59,2% ispitanika navelo da sebi može da priušti obrok sa mesom, ribom ili odgovarajućom zamjenom svaki drugi dan. Istovremeno, 63,2% može adekvatno da grije dom zimi i rashlađuje ga ljeti, dok 47,3% može sebi da priušti sedmodnevni odmor van kuće jednom godišnje.
Nezaposlenost je još jedna velika briga, koju je navelo 68,7% ispitanika u Srbiji, dok je 72,6% zabrinuto zbog organizovanog kriminala. Istraživanje je obuhvatilo i svakodnevno ponašanje povezano sa bezbjednošću: 63,3% izbjegava da nosi veće količine gotovine, 43,8% izbjegava noćne izlaske, a 24,8% je u domu postavilo video-nadzor ili alarmni sistem.
Manji udio, 3,4%, naveo je da nosi nož, pištolj ili neko drugo oružje.
Istraživanje je ispitalo i stavove o iseljavanju na Zapadnom Balkanu. Dok 65% ispitanika u regionu ne želi da ode u inostranstvo radi posla, 25% pokazuje određenu namjeru da se iseli. Među mladima od 18 do 24 godine, o odlasku razmišlja njih 58%, iako se u izvještaju naglašava da razmišljanje o iseljavanju ne znači da će do njega zaista doći. Evropska unija je ubjedljivo najpoželjnija moguća destinacija, koju je odabralo 41,1% ispitanika u centralnoj Srbiji, dok su Sjedinjene Američke Države na drugom mjestu.
Nalazi pokazuju i razlike u povjerenju javnosti u regionu. U prosjeku 49% ispitanika na Zapadnom Balkanu ima povjerenje u Evropsku uniju, a 48% u NATO. U Srbiji, međutim, povjerenje u EU iznosi samo 20,6%, a u NATO 8,9%. Rezultati su predstavljeni na panel-diskusiji tokom Beogradske bezbjednosne konferencije, koju organizuje Beogradski centar za bezbjednosnu politiku.


