Crna Gora napreduje u evropskim integracijama, modernizuje pojedine sektore i nastavlja da privlači strani kapital. Ipak, kompanije koje posluju u zemlji ne vide jednako snažan napredak u uslovima poslovanja. Najnovija Bijela knjiga Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori (MFIC) pokazuje da se, uprkos reformama, brojne prepreke sa kojima se investitori godinama suočavaju i dalje sporo otklanjaju.
MFIC indeks lakoće poslovanja za 2026. godinu iznosi 6,4, što je blagi pad u odnosu na prošlogodišnjih 6,5. Istovremeno, ukupna ocjena investicionog ambijenta ostala je nepromijenjena, na nivou od 6,3.
Iza relativno stabilnih pokazatelja, međutim, kriju se značajne razlike među sektorima. Dok bankarstvo bilježi napredak, a turizam prvi rast nakon nekoliko godina, uslovi poslovanja u transportu, trgovini, proizvodnji i energetici ocijenjeni su slabije nego prethodne godine.
Predstavljajući 16. izdanje Bijele knjige u Podgorici, predsjednik Odbora direktora MFIC-a Branko Mitrović istakao je da blagi pad indeksa ne znači dramatično pogoršanje poslovnih uslova, ali pokazuje da se ostvareni napredak još ne odražava dovoljno na svakodnevno poslovanje kompanija.
„Napredak je evidentan, ali njegov tempo i efekti još nijesu dovoljni da značajnije unaprijede ukupnu investicionu klimu“, poručio je Mitrović.
Istraživanje je sprovedeno među 34 kompanije članice MFIC-a. Savjet okuplja ukupno 40 međunarodnih kompanija koje generišu oko 21 odsto crnogorskog BDP-a i zapošljavaju gotovo šest hiljada ljudi.
Bankarstvo napreduje, transport sve slabije ocijenjen
Rezultati istraživanja pokazuju da se poslovni ambijent značajno razlikuje od sektora do sektora.
Bankarstvo i finansije preuzeli su vodeću poziciju, sa ocjenom 7,1, u odnosu na prošlogodišnjih 7,0. Napretku su doprinijele regulatorne reforme, usklađivanje sa evropskim standardima i uključivanje Crne Gore u evropske platne sisteme, uključujući SEPA.
Telekomunikacije i ICT, koje su godinama bile najbolje ocijenjeni sektor, zabilježile su blagi pad sa 7,2 na 7,0, uprkos značajnim ulaganjima u 5G mrežu i optičku infrastrukturu.
Posebno su zanimljivi rezultati u turizmu. Nakon višegodišnjeg pada, ukupna ocjena ovog sektora porasla je sa 5,9 na 6,3. Međutim, kompanije koje neposredno posluju u turizmu dale su znatno nižu ocjenu – svega 4,5.
Ta razlika ukazuje na ozbiljan raskorak između opšte percepcije sektora i iskustava kompanija koje u njemu posluju. Nedostatak kvalifikovane radne snage, opterećenost saobraćajne i komunalne infrastrukture tokom sezone, loše stanje aerodroma i izražena sezonalnost i dalje otežavaju poslovanje.
Najveći pad zabilježen je u transportu i logistici, gdje je ocjena smanjena sa 6,3 na 5,7. Time je ovaj sektor postao najlošije ocijenjen u ovogodišnjem istraživanju.
Zastarjela željeznička infrastruktura, nedovoljno iskorišćeni kapaciteti Luke Bar, loše stanje aerodroma i duga zadržavanja na graničnim prelazima među glavnim su problemima na koje ukazuju investitori.
Slabije rezultate ostvarili su i trgovina, čija je ocjena pala sa 6,8 na 6,4, kao i proizvodnja i energetika, sa 6,1 na 5,9.
Neefikasnost institucija košta privredu
Jedan od najozbiljnijih problema na koje ukazuje Bijela knjiga jeste efikasnost javne uprave, koja je dobila ocjenu 4,6, najnižu među analiziranim ekonomskim parametrima.
Kompanije se i dalje suočavaju sa prekoračenjem rokova, različitim tumačenjima propisa i zahtjevima da istu dokumentaciju dostavljaju više puta.
Još slabije ocijenjena je dužina trajanja privrednih sudskih sporova, sa svega 3,6.
Za kompanije koje planiraju ulaganja, ovakvi problemi predstavljaju mnogo više od administrativnih neprijatnosti.
Neizvjesnost u pogledu izdavanja dozvola, naplate potraživanja ili rješavanja sporova direktno utiče na troškove poslovanja i odluke o novim investicijama.
Određeni napredak ostvaren je u digitalizaciji javnih usluga, čiji je indeks porastao sa 5,0 na 5,4. Ipak, kapaciteti institucija za pružanje digitalnih usluga ocijenjeni su sa svega 4,9, što pokazuje da dostupnost elektronskih servisa još nije praćena odgovarajućom efikasnošću administracije.
Sličan problem postoji i u oblasti izgradnje. Dok je pristup podacima o nepokretnostima putem interneta poboljšan, ocjena postupaka izdavanja građevinskih dozvola pala je sa 5,5 na 4,7.
Investitori, dakle, lakše dolaze do informacija, ali se i dalje suočavaju sa dugim i nepredvidivim procedurama kada žele da realizuju projekte.
Koliko je crnogorska privreda spremna za evropsko tržište?
Ovogodišnja Bijela knjiga prvi put donosi i procjenu spremnosti Crne Gore za poslovanje na jedinstvenom tržištu Evropske unije.
Ukupna ocjena iznosi 5,9, dok je ekonomska konkurentnost ocijenjena sa 5,3, a spremnost javne uprave sa 5,1.
Ovi rezultati otvaraju važno pitanje: hoće li crnogorska privreda biti spremna za konkurenciju na evropskom tržištu kada zemlja postane članica EU?
Mitrović je upozorio da završetak pristupnih pregovora i ekonomska spremnost za članstvo nijesu isto.
Ulazak u Evropsku uniju donijeće nove mogućnosti za investicije, trgovinu i razvoj kompanija, ali i snažniju konkurenciju, zahtjevnije standarde i potrebu za većom produktivnošću.
Zbog toga je, kako je istakao, potrebno promijeniti i način na koji se posmatraju strane investicije. Umjesto da se njihov uspjeh mjeri prvenstveno ukupnim iznosom uloženog kapitala, veći značaj treba dati njihovom doprinosu izvozu, produktivnosti, tehnološkom razvoju i stvaranju veće dodate vrijednosti.
Za Crnu Goru, čija se ekonomija u velikoj mjeri oslanja na ograničen broj djelatnosti, to je posebno važno pitanje dugoročnog razvoja.
Sedam realizovanih preporuka od 52 ranije upućene
Bijela knjiga za 2026. godinu sadrži ukupno 70 preporuka za unapređenje poslovnog ambijenta. Od tog broja, 18 je novih, dok su 52 prenesene iz prethodnog perioda.
Prema podacima koje je predstavila izvršna direktorica MFIC-a Arijana Nikolić Vučinić, sedam ranijih preporuka je u potpunosti realizovano, kod 37 je zabilježen određeni napredak, dok kod osam nije bilo pomaka.
Ovi rezultati pokazuju da su mnogi problemi dobro poznati, ali da njihovo rješavanje i dalje traje duže nego što privreda očekuje.
Mitrović je zato posebno naglasio potrebu za kvalitetnijim dijalogom između institucija i poslovne zajednice, naročito prilikom pripreme novih propisa i ekonomskih politika.
Investitori, kako je poručio, ne očekuju da se pravila nikada ne mijenjaju, već da promjene budu predvidive, dobro pripremljene i zasnovane na prethodnoj procjeni njihovih efekata na privredu.
Iz MFIC-a su napomenuli i da je istraživanje završeno prije najave uvođenja Euro modela, koji predviđa promjene u sistemu zarada, pa ovogodišnji rezultati ne obuhvataju stavove kompanija o tim mjerama.
Najnovija Bijela knjiga potvrđuje da je Crna Gora ostvarila napredak u pojedinim oblastima, ali i da se ključne prepreke poslovanju ne otklanjaju dovoljno brzo.
U trenutku kada se zemlja približava članstvu u Evropskoj uniji, sve važnije postaje pitanje koliko će njena ekonomija biti sposobna da iskoristi mogućnosti koje članstvo donosi.
Privlačenje stranog kapitala ostaje važno, ali će dugoročni uspjeh zavisiti od toga koliko efikasno Crna Gora uspije da ta ulaganja pretvori u veću produktivnost, snažniji izvoz i održiv ekonomski rast.
