Na konferenciji Western Balkans 2030 u Budvi upozoreno je da je udio produktivnih investicija u ukupnim stranim ulaganjima pao sa 49 na približno 13 odsto, dok je udio nekretnina porastao na gotovo polovinu. Predstavnici investitora, privrede i telekomunikacionog sektora poručili su da naredna decenija mora donijeti promjenu ekonomskog modela
Budva, 5. novembar 2026. – Crna Gora je tokom prethodne dvije decenije privukla oko 16 milijardi eura stranog kapitala, ali taj novac nije u dovoljnoj mjeri promijenio strukturu ekonomije, povećao produktivnost niti ojačao izvoz. Štaviše, podaci koje je na konferenciji Western Balkans 2030 predstavio Savjet stranih investitora Crne Gore (MFIC) pokazuju da je udio produktivnih investicija u ukupnim stranim ulaganjima tokom posljednjih deset godina pao sa približno 49 na svega 13 odsto, dok je udio ulaganja u nekretnine porastao sa 18 na gotovo 50 odsto.
Ovi podaci bili su u središtu panela „10 Years of MFIC Guide: Stories That Shape the Future of Investment“, održanog u okviru konferencije Western Balkans 2030, koju je u Budvi organizovala regionalna medijska platforma The Region, uz institucionalno partnerstvo MFIC-a.
Diskusija je otvorila pitanje koje postaje sve važnije kako se Crna Gora približava članstvu u Evropskoj uniji: može li zemlja koja uspješno privlači kapital početi da ga usmjerava u djelatnosti koje stvaraju veću dodatu vrijednost, povećavaju izvoz i obezbjeđuju dugoročno održiv rast?
Od količine kapitala do kvaliteta investicija
Branko Mitrović, predsjednik Odbora direktora MFIC-a i izvršni direktor kompanije ONE Crna Gora, ocijenio je da Crna Gora ima razloga da bude zadovoljna dosadašnjim prilivom stranih direktnih investicija, ali da je njihova struktura razlog za ozbiljno preispitivanje razvojnih prioriteta.
„Definitivno, Crna Gora je u prethodnih deset godina privukla značajan dio direktnih stranih investicija. To je činjenica kojom treba da se ponosimo. Međutim, uvijek ostaje pitanje da li smo mogli privući i više investicija. Moj odgovor je da jesmo“, kazao je Mitrović.
Prema podacima istraživanja MFIC-a koje je predstavio, produktivna ulaganja danas zauzimaju znatno manji dio ukupnih stranih investicija nego prije jedne decenije. Iako ulaganja u nekretnine nijesu sama po sebi negativna, upozorio je da takva struktura ne može biti dovoljna za razvoj konkurentne ekonomije.
Crnoj Gori su, kako je naglasio, potrebne investicije koje podstiču proizvodnju, zapošljavanje, stvaranje nove vrijednosti i izvoz.
Mitrović je ukazao i na to da tradicionalne prednosti Crne Gore – prirodne ljepote, euro i relativno povoljno poresko okruženje – više nijesu dovoljne za privlačenje kvalitetnih međunarodnih investitora.
„Svaki strani investitor želi vladavinu prava, određenu sigurnost države u kojoj namjerava da posluje i predvidivost poslovnog okruženja. Takođe, veoma im je važna efikasna administracija, kako bi investiciju mogli da realizuju u razumnom roku“, poručio je Mitrović.
Posebno je upozorio da se o brojnim poslovnim barijerama govori već deset do 15 godina, uprkos preporukama koje MFIC redovno upućuje institucijama kroz svoju Bijelu knjigu.
Za privlačenje novih investicija, dodao je, jednako je važno zadovoljstvo kompanija koje već posluju u zemlji. Njihova spremnost da reinvestiraju ostvarenu dobit predstavlja snažniji pokazatelj kvaliteta poslovnog ambijenta od bilo koje promotivne kampanje.
Šesnaest milijardi eura nije promijenilo strukturu ekonomije
Nina Drakić, predsjednica Privredne komore Crne Gore, predstavila je širu sliku ekonomskog razvoja zemlje tokom prethodne dvije decenije.
Crna Gora je od 2006. godine ostvarila značajan napredak. BDP po stanovniku porastao je sa 36 na 54 odsto prosjeka Evropske unije, bankarski sektor je ojačao, a turizam se razvio u najznačajniju izvoznu djelatnost.
„Turizam se potvrdio kao naš najjači izvozni sektor. Suficit u razmjeni usluga porastao je sa 166 miliona eura 2006. godine na 1,6 milijardi eura u 2025. godini“, kazala je Drakić.
Međutim, iza tih rezultata stoji ekonomija koja se i dalje previše oslanja na potrošnju i turizam.
Prema podacima koje je predstavila, Crna Gora je tokom prethodnih 20 godina privukla približno 16 milijardi eura kapitala iz više od 120 zemalja. Istovremeno, udio industrije u BDP-u smanjen je sa 15 odsto 2006. na osam odsto 2024. godine, dok je pokrivenost uvoza izvozom pala sa približno 30 na 12,8 odsto.
„Kada vidimo nivo kapitala koji smo privukli, promjena strukture ekonomije sugeriše da taj obim kapitala nije pratila adekvatna promjena strukture ekonomije“, istakla je Drakić.
Kao posebno ilustrativan podatak navela je da je Crna Gora tokom prethodnih 20 godina potrošila oko 11 milijardi eura na uvoz hrane, iako domaća poljoprivreda i prehrambena industrija imaju značajan razvojni potencijal.
Prema njenoj ocjeni, buduća investiciona politika mora više vrednovati otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, prenos tehnologija i znanja, razvoj domaćih dobavljača i rast izvozne konkurentnosti.
„Ne možemo se nadmetati obimom i količinom, ali možemo kvalitetom i specijalizacijom“, poručila je Drakić.
Kao perspektivne oblasti izdvojila je energetiku, informaciono-komunikacione tehnologije, proizvodnju hrane, turizam i logistiku. Posebno je naglasila mogućnosti boljeg povezivanja turističke privrede sa domaćim proizvođačima hrane, razvoja obnovljivih izvora energije i jačanja Luke Bar kroz modernizaciju saobraćajne infrastrukture.
Evropska unija neće automatski riješiti strukturne probleme
Evropske integracije predstavljale su važnu temu diskusije, ali su učesnici upozorili da članstvo u EU samo po sebi neće ukloniti slabosti domaće ekonomije.
„Ulazak u Evropsku uniju nije cilj sam po sebi. Cilj je bolji život naših građana i razvoj ekonomije. Ekonomija pokreće sve i na nju moramo staviti fokus“, naglasio je Mitrović.
Poseban izazov predstavlja priprema mikro, malih i srednjih preduzeća za konkurenciju na jedinstvenom evropskom tržištu i korišćenje evropskih fondova.
Drakić je podsjetila da ta preduzeća čine između 98 i 99 odsto privrednih subjekata u Crnoj Gori, ali da mnoga nemaju dovoljno finansijskih, stručnih i administrativnih kapaciteta da samostalno ispune nove zahtjeve.
Upozorila je da usklađivanje zakona sa evropskim pravilima neće biti dovoljno ukoliko institucije ne budu sposobne da ih primjenjuju.
„Preduzeću nije dovoljno da zna koji standard treba da primijeni, već mora imati instituciju koja će mu izdati sertifikat, dozvolu ili laboratoriju koja će ispitati njegov proizvod“, objasnila je Drakić.
Privredna komora, kako je navela, već sprovodi programe podrške kompanijama u digitalizaciji, zelenoj tranziciji i pripremi za evropsko tržište.
Digitalna transformacija kao prilika za stvaranje nove vrijednosti
Zoran Milovanović, izvršni direktor MTEL-a Crna Gora i član Upravnog odbora MFIC-a, govorio je o mogućnostima da tehnološki razvoj postane jedan od pokretača produktivnijeg ekonomskog modela.
Prema njegovim riječima, Crna Gora danas raspolaže kvalitetnom telekomunikacionom infrastrukturom, zahvaljujući kontinuiranim ulaganjima sva tri mobilna operatora. Međutim, naredna faza razvoja zahtijeva da se postojeća infrastruktura mnogo više koristi za inovacije i transformaciju poslovanja.
„Digitalna transformacija podrazumijeva da procese unutar kompanije reorganizujete i prilagodite onome što vam je danas na raspolaganju. To nije proces koji može brzo da se završi, ali smo svi odgovorni i zajedno moramo da radimo na tome“, poručio je Milovanović.
Posebno je izdvojio razvoj 5G tehnologije, automatizacije, robotike, sajber bezbjednosti i primjene vještačke inteligencije.
Iako je 5G mreža već prisutna u Crnoj Gori, objasnio je da prelazak na napredniju standalone arhitekturu može otvoriti dodatne mogućnosti za industrijske i poslovne primjene, uključujući povezivanje velikog broja uređaja i obradu podataka uz minimalno kašnjenje.
Milovanović smatra da Crna Gora, upravo zbog veličine tržišta, može biti pogodna za razvoj i testiranje novih digitalnih rješenja koja bi se potom plasirala na šire evropsko tržište.
„U Crnoj Gori ima sjajnih ljudi koji mnogo mogu da naprave i unaprijede. Ovo je fantastično područje na kojem inovacije mogu da se testiraju i pokažu svoju vrijednost prije izlaska na svjetsko tržište“, zaključio je Milovanović.
Naredna decenija mora donijeti drugačije rezultate
Zaključci panela ukazali su na zajednički izazov: Crna Gora mora unaprijediti kvalitet investicija i stvoriti uslove da veći dio kapitala bude usmjeren u produktivne djelatnosti.
Predstavnici investitora i privrede naglasili su da su za takav zaokret neophodni predvidiv poslovni ambijent, efikasnije institucije, pripremljenost domaćih kompanija za evropsko tržište i veća ulaganja u znanje i tehnologiju.
Za zemlju koja se približava članstvu u Evropskoj uniji, naredna decenija biće prilika da pokaže može li dosadašnji uspjeh u privlačenju kapitala pretvoriti u snažniju domaću proizvodnju, konkurentniji izvoz i održiv rast životnog standarda.
