Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je da očekuje da Srbija Sloveniji preda arhive nekadašnjih jugoslovenskih službi bezbjednosti koji se odnose na tu zemlju, dok ovo pitanje prijeti da postane nova tačka sporenja u procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji.
Govoreći za slovenačke medije 4. novembra, prilikom predstavljanja godišnjeg paketa Evropske komisije o proširenju, Kos je poručila da neriješena bilateralna pitanja između država članica EU i zemalja kandidatkinja treba rješavati u evropskom duhu. Podsjetila je na Sporazum o pitanjima sukcesije bivše Jugoslavije iz 2001. godine, koji je potpisalo šest država nasljednica, uključujući Srbiju i Sloveniju, naglašavajući važnost poštovanja ranijih sporazuma i očuvanja dobrosusjedskih odnosa. Ipak, istakla je i da očekuje da Slovenija podrži pregovore Srbije o pristupanju EU, izrazivši uvjerenje da se otvorena pitanja mogu riješiti bilateralno, bez ultimatuma.
Janša je pozvao Srbiju da preda svu arhivsku građu nekadašnjih jugoslovenskih službi bezbjednosti koja se odnosi na Sloveniju, navodeći da ta obaveza proizlazi iz sporazuma o sukcesiji. Ponovio je da Srbija, kao jedna od država nasljednica, mora vratiti imovinu i arhivsku dokumentaciju koja pripada bivšim jugoslovenskim republikama.
Njegova Demokratska stranka (SDS) ranije je pokrenula ovo pitanje nakon izbornog uspjeha pokreta koji predvode studenti u Srbiji.
Beograd tvrdi da su relevantni dosjei tajnih službi uništeni. Prema zvaničnom odgovoru koji je Arhiv Slovenije dobio prije nekoliko godina, arhivski fondovi Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove, koji su obuhvatali i dokumentaciju nekadašnje Službe državne bezbjednosti, poznate kao UDBA, uništeni su ili teško oštećeni tokom NATO bombardovanja zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova 1999. godine.
Ministarstvo vanjskih poslova Slovenije saopštilo je da će nastaviti da insistira na predaji dokumenata obuhvaćenih Aneksom D sporazuma o sukcesiji iz 2001. godine, koji predviđa neposredan i neometan pristup arhivima nekadašnje zajedničke države. Ljubljana je još 2014. godine predložila digitalizaciju arhivske građe koja je zajednička državama nasljednicama i koja ne podliježe podjeli.
Inicijativu su u međuvremenu prihvatile sve strane, a razgovori o njenom sprovođenju su u toku. Međutim, ministarstvo insistira na tome da digitalizacija ne može zamijeniti povrat građe na koju Slovenija ima pravo u njenom izvornom obliku.
