Europska povjerenica za proširenje Marta Kos izjavila je da očekuje da Srbija Sloveniji preda arhive nekadašnjih jugoslavenskih sigurnosnih službi koji se odnose na tu zemlju, dok to pitanje prijeti postati novom točkom prijepora u procesu pristupanja Srbije Europskoj uniji.
Govoreći za slovenske medije 4. studenoga, prilikom predstavljanja godišnjeg paketa Europske komisije o proširenju, Kos je poručila da neriješena bilateralna pitanja između država članica EU-a i zemalja kandidatkinja treba rješavati u europskom duhu. Pritom se osvrnula na Sporazum o pitanjima sukcesije bivše Jugoslavije iz 2001. godine, koji je potpisalo šest država sljednica, uključujući Srbiju i Sloveniju, naglasivši važnost poštovanja ranijih sporazuma i održavanja dobrosusjedskih odnosa. Ipak, istaknula je i da očekuje slovensku potporu pregovorima Srbije o pristupanju EU-u te izrazila uvjerenje da se otvorena pitanja mogu riješiti bilateralno, bez ultimatuma.
Janša je pozvao Srbiju da preda svu arhivsku građu nekadašnjih jugoslavenskih sigurnosnih službi koja se odnosi na Sloveniju, tvrdeći da ta obveza proizlazi iz sporazuma o sukcesiji. Ponovio je da Srbija, kao jedna od država sljednica, mora vratiti imovinu i arhivsku dokumentaciju koja pripada bivšim jugoslavenskim republikama.
Njegova Slovenska demokratska stranka (SDS) ranije je otvorila to pitanje nakon izbornog uspjeha pokreta predvođenog studentima u Srbiji.
Beograd tvrdi da su relevantni dosjei tajnih službi uništeni. Prema službenom odgovoru koji je Arhiv Slovenije zaprimio prije nekoliko godina, arhivski fondovi Saveznog sekretarijata za unutarnje poslove, koji su uključivali i dokumentaciju nekadašnje Službe državne sigurnosti, poznate kao UDBA, uništeni su ili teško oštećeni tijekom NATO-ova bombardiranja zgrade Ministarstva unutarnjih poslova 1999. godine.
Slovensko Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da će nastaviti inzistirati na predaji dokumenata obuhvaćenih Aneksom D sporazuma o sukcesiji iz 2001. godine, koji predviđa neposredan i neometan pristup arhivima nekadašnje zajedničke države. Ljubljana je još 2014. godine predložila digitalizaciju arhivske građe koja je zajednička državama sljednicama i ne podliježe podjeli.
Inicijativu su u međuvremenu prihvatile sve strane, a razgovori o njezinoj provedbi su u tijeku. Međutim, ministarstvo ustraje na stajalištu da digitalizacija ne može zamijeniti povrat građe na koju Slovenija ima pravo u njezinu izvornom obliku.
