Hrvatska vlada predstavila je prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu u iznosu od 41,5 milijardi eura, uz povećana izdvajanja za mirovine, obranu, zdravstvo, obrazovanje, stanovanje i infrastrukturu.
Predstavljajući proračun, premijer Andrej Plenković izjavio je da se u 2027. očekuje gospodarski rast od 2,1 %, nakon čega bi trebao iznositi 2,2 % u 2028. i 2,1 % u 2029. godini. Inflacija bi se, prema projekcijama, trebala usporiti na približno 2,7 %, dok je manjak opće države predviđen na razini od 2,9 % BDP-a, a udio javnog duga trebao bi se smanjiti na 55,3 % BDP-a. Vlada je poručila da proračun ima za cilj očuvati gospodarsku stabilnost, pružiti potporu ranjivim skupinama i osigurati nastavak ulaganja diljem zemlje.
Mirovine su među najvećim proračunskim prioritetima, a za mirovinski sustav predviđeno je gotovo 11 milijardi eura, odnosno 875 milijuna eura više nego 2026. godine. Vlada planira nastaviti povećavati mirovine primjenom poboljšane formule usklađivanja i povećanjem godišnjeg dodatka na mirovinu, uz ukidanje poreza na dohodak od mirovina. Važno mjesto zauzima i priuštivo stanovanje, za koje je u okviru provedbe Nacionalnog plana stambene politike osigurano 246 milijuna eura. Program predviđa izgradnju do 1.000 priuštivih stanova u 16 gradova i općina. Izdvajanja za demografsku revitalizaciju i potporu obiteljima također bi trebala premašiti milijardu eura.
Značajna ulaganja planirana su u zdravstvu i obrazovanju, uključujući 237 milijuna eura za izgradnju Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu. Dodatnih 220 milijuna eura namijenjeno je izgradnji i opremanju osnovnih škola, čime se podupire prelazak na jednosmjensku nastavu, dok je za dječje vrtiće predviđeno 163 milijuna eura. Prometni projekti obuhvaćaju modernizaciju željeznica, nabavu novih vlakova i plovila te nastavak razvoja mreže autocesta i brzih cesta. Vlada je za projekte vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda tijekom tri godine namijenila 745 milijuna eura, uz dodatnih 250 milijuna eura za zaštitu od poplava.
Izdvajanja za obranu bilježe jedno od najvećih povećanja, pri čemu proračun Ministarstva obrane raste s 1,64 milijarde na 2,05 milijardi eura, čime rashodi prema kriterijima NATO-a premašuju 2 % BDP-a. Planovi modernizacije uključuju nabavu tenkova Leopard, raketnih sustava HIMARS i Chunmoo, bespilotnih letjelica te daljnje unapređenje sposobnosti hrvatskih borbenih zrakoplova Rafale.
Vlada planira nastaviti ulaganja u energetsku sigurnost, uključujući povećanje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku, kao i jačanje poljoprivredne i ribarske proizvodnje. O predloženom proračunu sada će raspravljati Hrvatski sabor, a rasprava se očekuje tijekom druge polovice studenoga.


