Prema podacima iz sustava Školski e-Rudnik (ŠeR), najveći postotni pad između školskih godina 2013./2014. i 2026./2027. zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja je izgubila 8.094 učenika, odnosno 34,37 posto. Slijedi Brodsko-posavska županija s padom od 31,41 posto, odnosno 6.504 učenika, dok je Požeško-slavonska županija izgubila 3.229 učenika, što je smanjenje od 31,23 posto. Pad veći od 20 posto zabilježen je i u Virovitičko-podravskoj, Sisačko-moslavačkoj, Osječko-baranjskoj, Ličko-senjskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Gledano u apsolutnim brojkama, najveći pad zabilježila je Osječko-baranjska županija, u kojoj je broj učenika smanjen za 8.870. Samo su dva područja tijekom promatranog razdoblja zabilježila rast: Zagreb, u kojem je broj učenika povećan za 2,16 posto, odnosno 2.095, te Istarska županija, koja je zabilježila porast od 1,87 posto, odnosno 399 učenika. Smanjenje je zahvatilo oba spola, pri čemu je broj dječaka pao za 12,88 posto, a djevojčica za 12,22 posto.
Podaci ipak pokazuju da se tempo smanjenja broja učenika usporio. Između školskih godina 2014./2015. i 2015./2016. Hrvatska je izgubila 11.992 učenika, dok je između 2025./2026. i 2026./2027. zabilježen pad od 537 učenika. Značajne razlike postoje i među geografskim područjima: otočne škole tijekom 13 godina izgubile su samo 143 učenika, odnosno 1,36 posto, dok je u školama brdsko-planinskih područja broj učenika smanjen za 5.555, ili 19,8 posto.
Među otočnim školama najveći pad zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, od 8,28 posto, dok je Splitsko-dalmatinska županija ostvarila rast od 5,54 posto, odnosno 149 učenika više. U brdsko-planinskim područjima najveći pad zabilježen je u Brodsko-posavskoj županiji, od 46,74 posto, zatim u Virovitičko-podravskoj od 44 posto, Šibensko-kninskoj od 42,98 posto te Vukovarsko-srijemskoj od 40,95 posto. Zagrebačka županija jedina je u toj kategoriji zabilježila rast broja učenika, i to od 1,84 posto.
