Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske sada obuhvaća 8.992 zaštićena dobra kulturne baštine, prema podacima Ministarstva kulture i medija. Od 1. srpnja u registru se nalazi 8.651 trajno zaštićeni lokalitet, objekt i tradicija, uz 341 dobro pod privremenom zaštitom, što ističe iznimnu kulturnu raznolikost zemlje.
S populacijom od oko 3,8 milijuna stanovnika, Hrvatska ima približno jedno zaštićeno kulturno dobro na svakih 425 stanovnika, što je jedna od najvećih koncentracija u Europi. Registar obuhvaća arheološka nalazišta, srednjovjekovne gradove, renesansnu i baroknu arhitekturu, industrijsku baštinu te bogatu zbirku nematerijalnih tradicija, dok više od 70% upisanih dobara čine nepokretna kulturna dobra.
Među najnovijim upisima su ljetnikovac Zamagna-Kisić u Dubrovniku, tradicija izrade slatkog svadbenog kruha Podremanac-Vrapče te Memorijalni kompleks Krematorij u Zagrebu. Privremena zaštita dodijeljena je i arheološkim nalazištima u Brodsko-posavskoj županiji, kao i povijesnim zgradama u Pazinu i Grožnjanu.
Hrvatska se može pohvaliti i s 31 upisom kulturne baštine na UNESCO-ovim listama, uključujući osam lokaliteta svjetske baštine i 23 elementa nematerijalne kulturne baštine. Dužnosnici navode da se registar ažurira svakodnevno, čime se osigurava da novozaštićeni lokaliteti i tradicije nastave čuvati bogatu povijesnu i kulturnu baštinu zemlje za buduće generacije.

