Program, nazvan „Euro model“, trebao bi stupiti na snagu u siječnju 2027. godine, a predviđa minimalne plaće od 1.000 eura za radna mjesta koja zahtijevaju osnovno ili nižu razinu obrazovanja, 1.250 eura za poslove koji zahtijevaju srednju stručnu spremu te 1.400 eura za pozicije koje zahtijevaju visoko obrazovanje. Vlada je usvojila paket zakona kojim bi se trebao omogućiti novi sustav obračuna plaća.
Spajić je mjeru predstavio ne samo kao politiku plaća nego i kao dio šireg nastojanja da se odgovori na moguće demografske posljedice članstva u EU. Predstavljajući model, ustvrdio je da su ljudi najvažniji resurs Crne Gore i upozorio da su neke zemlje nakon ulaska u EU doživjele znatan pad broja stanovnika. Kazao je da bi Crna Gora trebala osigurati da koristi europskih integracija ne dovedu do masovnog odlaska vlastitog stanovništva.
Ta je zabrinutost povezana s jednim od temeljnih načela EU-a — slobodnim kretanjem ljudi i radnika. Jedinstveno tržište EU-a temelji se na četiri slobode — kretanju robe, usluga, ljudi i kapitala — dok pravila EU-a o slobodnom kretanju radnika omogućuju građanima država članica da pod određenim uvjetima rade u drugim članicama. Crna Gora već usklađuje svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU-a u tom području u sklopu pristupnih pregovora.
To znači da bi članstvo u EU-u crnogorskim građanima moglo otvoriti znatno veće mogućnosti za zapošljavanje u drugim državama Unije.
Za malu zemlju s oko 620.000 stanovnika vlada mogućnost mobilnosti radne snage vidi i kao priliku i kao potencijalni izazov: više plaće i bolji gospodarski uvjeti kod kuće mogli bi trajno preseljenje u inozemstvo učiniti manje privlačnim radnicima, osobito mladima.
To je pitanje posebno važno u kontekstu pristupnog procesa Crne Gore. Vlada je više puta postavila ambiciozan cilj završiti pregovore do kraja 2026. godine i biti spremna za članstvo u EU-u 2028. Istodobno Podgorica radi na zatvaranju pregovaračkih poglavlja povezanih s unutarnjim tržištem, uključujući slobodno kretanje radnika.
„Euro model“ stoga predstavlja pokušaj odgovora na jedan od manje vidljivih izazova europskih integracija: osigurati da veću slobodu kretanja diljem Europe prate i snažniji razlozi za izgradnju karijere i obitelji u vlastitoj zemlji. Hoće li više plaće biti dovoljne da spriječe odlazak stanovništva ostaje otvoreno pitanje jer na odluke o iseljavanju ne utječu samo plaće nego i mogućnosti zapošljavanja, javne usluge, stanovanje, obrazovanje i ukupna kvaliteta života.
Istodobno je prijedlog vlade otvorio pitanja među poslodavcima o njegovoj provedbi i utjecaju viših troškova rada. Unija poslodavaca Crne Gore već se sastala sa Spajićem kako bi razgovarala o načinu uvođenja modela, a premijer je rekao da su vlada i poslodavci dogovorili korake prema njegovoj provedbi.
