Rezultati su istaknuli zabrinutost oko toga koliko dobro učenici stječu znanja i vještine potrebne za nastavak obrazovanja, zapošljavanje i svakodnevni život. Rasprava se odvija u kontekstu širih pitanja o dugoročnoj konkurentnosti hrvatske radne snage i sposobnosti obrazovnog sustava da odgovori na promjenjive gospodarske i društvene zahtjeve.
HUP je naglasio važnost jačanja obrazovanja od najranijih faza, ističući da osnovno obrazovanje ima ključnu ulogu u stvaranju temelja na kojima učenici poslije grade svoje akademske i profesionalne karijere. Unaprjeđenje nastavnih metoda, podrška nastavnicima i bolje povezivanje obrazovanja s potrebama gospodarstva među pitanjima su koja se sve češće otvaraju u raspravama o reformi.
Hrvatska je u pojedinim međunarodnim istraživanjima ostvarila bolje rezultate.
Primjerice, hrvatski učenici četvrtih razreda zauzeli su sedmo mjesto u svijetu prema čitalačkoj pismenosti u istraživanju PIRLS iz 2021., dok je Hrvatska u istraživanju TIMSS iz 2019. bila iznad međunarodnog prosjeka u matematici i prirodoslovlju.
Istodobno se u zemlji i dalje raspravlja o tome kako smanjiti razlike u obrazovnim rezultatima između regija i škola. Analiza rezultata završnih školskih ispita objavljena 2025. pokazala je značajne razlike među hrvatskim županijama, pri čemu je Međimurje prednjačilo u nizu kategorija, dok se nekoliko županija opetovano pojavljivalo među područjima s najslabijim rezultatima.
Najnovija rasprava stoga nadilazi same rezultate PISA-e i otvara šira pitanja o budućnosti hrvatskog obrazovnog sustava, ulozi osnovnih škola i tome mogu li reforme osigurati da učenici diljem zemlje imaju usporedive mogućnosti za razvoj vještina potrebnih suvremenom gospodarstvu.
