Rezultati su ukazali na zabrinutost zbog toga koliko dobro učenici stiču znanja i vještine potrebne za dalje obrazovanje, zapošljavanje i svakodnevni život. Rasprava se odvija u vrijeme širih pitanja o dugoročnoj konkurentnosti hrvatske radne snage i sposobnosti obrazovnog sistema da odgovori na promjenjive ekonomske i društvene zahtjeve.
HUP je naglasio značaj jačanja obrazovanja od najranijih faza, ističući da osnovno obrazovanje ima ključnu ulogu u stvaranju temelja na kojima učenici kasnije grade svoje akademske i profesionalne karijere. Unapređenje nastavnih metoda, podrška nastavnicima i bolje povezivanje obrazovanja s potrebama privrede među pitanjima su koja se sve češće otvaraju u raspravama o reformi.
Hrvatska je u pojedinim međunarodnim procjenama zabilježila bolje rezultate.
Na primjer, hrvatski učenici četvrtih razreda zauzeli su sedmo mjesto u svijetu prema čitalačkoj pismenosti u istraživanju PIRLS iz 2021. godine, dok je Hrvatska u istraživanju TIMSS iz 2019. bila iznad međunarodnog prosjeka u matematici i prirodnim naukama.
Istovremeno, u zemlji se i dalje raspravlja o tome kako smanjiti razlike u obrazovnim rezultatima između regiona i škola. Analiza rezultata završnih školskih ispita objavljena 2025. godine pokazala je značajne razlike među hrvatskim županijama, pri čemu je Međimurje bilo vodeće u više kategorija, dok se nekoliko županija iznova pojavljivalo među područjima s najslabijim rezultatima.
Najnovija rasprava zato prevazilazi same rezultate PISA-e i otvara šira pitanja o budućnosti hrvatskog obrazovnog sistema, ulozi osnovnih škola i tome mogu li reforme obezbijediti da učenici širom zemlje imaju uporedive mogućnosti za razvoj vještina potrebnih savremenoj ekonomiji.
