Rezultati su ukazali na zabrinutost zbog toga koliko dobro učenici stiču znanja i veštine potrebne za dalje obrazovanje, zapošljavanje i svakodnevni život. Rasprava se odvija u trenutku kada postoje i šire zabrinutosti zbog dugoročne konkurentnosti hrvatske radne snage i sposobnosti obrazovnog sistema da odgovori na promenljive ekonomske i društvene zahteve.
HUP je naglasio značaj jačanja obrazovanja od najranijih faza, ističući da osnovno obrazovanje ima ključnu ulogu u stvaranju temelja na kojima učenici kasnije grade svoje akademske i profesionalne karijere. Unapređenje nastavnih metoda, podrška nastavnicima i bolje povezivanje obrazovanja sa potrebama privrede među pitanjima su koja se sve češće otvaraju u raspravama o reformi.
Hrvatska je u pojedinim međunarodnim procenama zabeležila bolje rezultate.
Na primer, hrvatski učenici četvrtih razreda zauzeli su sedmo mesto u svetu prema čitalačkoj pismenosti u istraživanju PIRLS iz 2021. godine, dok je Hrvatska u istraživanju TIMSS iz 2019. bila iznad međunarodnog proseka u matematici i prirodnim naukama.
Istovremeno, u zemlji se i dalje vodi rasprava o tome kako smanjiti razlike u obrazovnim rezultatima između regiona i škola. Analiza rezultata završnih školskih ispita objavljena 2025. godine pokazala je značajne razlike među hrvatskim županijama, pri čemu je Međimurje prednjačilo u više kategorija, dok se nekoliko županija iznova pojavljivalo među područjima sa najslabijim rezultatima.
Najnovija rasprava zato prevazilazi same rezultate PISA i otvara šira pitanja o budućnosti hrvatskog obrazovnog sistema, ulozi osnovnih škola i tome mogu li reforme da obezbede da učenici širom zemlje imaju uporedive mogućnosti za razvoj veština potrebnih savremenoj ekonomiji.
