Podaci iz ministarstvenog sistema Školski e-Rudnik (ŠeR) pokazuju da je Vukovarsko-srijemska županija zabilježila najveći procentualni pad između školskih godina 2013/2014. i 2026/2027, izgubivši 8.094 učenika, odnosno 34,37 posto. Slijedi Brodsko-posavska županija, u kojoj je broj učenika smanjen za 31,41 posto, odnosno 6.504 učenika, dok je Požeško-slavonska županija izgubila 3.229 učenika, što predstavlja pad od 31,23 posto. Smanjenje veće od 20 posto zabilježeno je i u Virovitičko-podravskoj, Sisačko-moslavačkoj, Osječko-baranjskoj, Ličko-senjskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Posmatrano u apsolutnim brojevima, najveći gubitak zabilježila je Osječko-baranjska županija, sa 8.870 učenika manje. Samo su dva područja tokom posmatranog perioda zabilježila rast: Zagreb, u kojem je broj učenika povećan za 2,16 posto, odnosno 2.095, i Istarska županija, koja je imala rast od 1,87 posto, odnosno 399 učenika više. Pad je zahvatio oba spola, pri čemu je broj dječaka smanjen za 12,88 posto, a djevojčica za 12,22 posto.
Podaci ipak ukazuju na usporavanje ovog negativnog trenda. Hrvatska je između školskih godina 2014/2015. i 2015/2016. izgubila 11.992 učenika, dok je između 2025/2026. i 2026/2027. zabilježen pad od 537 učenika. Razlike su značajne i među geografskim područjima: škole na otocima tokom 13 godina izgubile su svega 143 učenika, odnosno 1,36 posto, dok je u školama planinskih područja broj učenika smanjen za čak 5.555, ili 19,8 posto.
Među školama na otocima najveći pad zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, od 8,28 posto, dok je Splitsko-dalmatinska županija ostvarila rast od 5,54 posto, uz 149 učenika više. U planinskim područjima najveće smanjenje zabilježeno je u Brodsko-posavskoj županiji, od 46,74 posto, zatim u Virovitičko-podravskoj od 44 posto, Šibensko-kninskoj od 42,98 posto i Vukovarsko-srijemskoj od 40,95 posto. Zagrebačka županija jedina je u ovoj kategoriji zabilježila rast, i to od 1,84 posto.
