Svjetska banka povećala je prognozu ekonomskog rasta Crne Gore za 2026. godinu na 3,3 odsto, što je za 0,4 procentna poena više u odnosu na proljećne procjene, navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan.
Svjetska banka očekuje da će privredni rast Crne Gore ove godine ubrzati zahvaljujući potrošnji domaćinstava, investicijama i uspješnoj turističkoj sezoni. U izvještaju se navodi i da je Vlada najavila mjere u okviru programa „Evropa sad”, čiji je cilj poboljšanje životnog standarda i brže ekonomsko približavanje zemlje Evropskoj uniji. Kako se mjere budu dalje razrađivale, biće neophodno procijeniti njihove ekonomske i fiskalne posljedice kako bi se obezbijedila fiskalna održivost, uz istovremeno jačanje produktivnosti i investicija privatnog sektora.
U zemljama Zapadnog Balkana – Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i na Kosovu – prosječan ekonomski rast trebalo bi da dostigne 3,1 odsto u 2026, nakon 2,6 odsto u 2025. Očekuje se ubrzanje na 3,4 odsto u 2027. i zadržavanje tog nivoa u 2028. Uprkos povećanoj geopolitičkoj neizvjesnosti i slabom rastu kod glavnih trgovinskih partnera, region je pokazao otpornost i nastavio ekonomsko približavanje EU, saopštila je Svjetska banka.
Ipak, ova institucija upozorava da otpornost sama po sebi nije dovoljna da se smanji jaz u prihodima u odnosu na EU niti da se otvore kvalitetna radna mjesta koja su potrebna regionu. Direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan Xiaoqing Yu istakla je da je neophodan dinamičniji privatni sektor i pozvala na efikasne i predvidive propise, kao i uklanjanje trgovinskih barijera na granicama i unutar domaćih tržišta.
Izvještaj ukazuje i na izazove sa kojima se suočavaju izvoznici u regionu. Tek oko trećine novih izvoznih poduhvata kompanija sa Zapadnog Balkana opstane tokom prve godine, dok svega jedan do četiri odsto nastavi poslovanje i poslije pet godina. Pošto izvoznici zapošljavaju veliku većinu radnika u prerađivačkoj industriji regiona i po pravilu nude veće zarade od uporedivih kompanija usmjerenih na domaće tržište, Svjetska banka pozvala je na reforme koje će pojednostaviti i digitalizovati procedure, uvesti inspekcije zasnovane na procjeni rizika, omogućiti priznavanje usklađenih standarda i kvalifikacija i očuvati zaštitne mjere koje služe legitimnim javnim ciljevima.
