Stručnjaci ukazuju da Srbija treba da preispita dosadašnji pristup razvoju tržišta nekretnina, koji je uglavnom bio usmjeren na širenje novogradnje, povećanje prodajnih cijena i privlačenje investicija, posebno u Beogradu i Novom Sadu. Održiv rast tržišta ne može se zasnivati isključivo na rastu cijena i građevinskoj aktivnosti, već prednost treba dati kvalitetu, dugoročnom urbanističkom planiranju i stvaranju stvarne ekonomske vrijednosti. Neophodni su i snažnija pravna zaštita i veća transparentnost kako bi informacije o cijenama nekretnina, transakcijama i vlasništvu bile pouzdanije.
Podaci Republičkog geodetskog zavoda (RGZ) za prvu polovinu 2026. godine pokazuju da je ukupna vrijednost tržišta nekretnina rasla brže od broja realizovanih transakcija. To ukazuje na povećanje prosječne vrijednosti transakcija i nastavak rasta cijena, iako su se kretanja razlikovala među pojedinim kategorijama nekretnina.
U drugom kvartalu broj transakcija bio je manji nego u istom periodu prošle godine, dok je ukupna vrijednost tržišta nastavila da raste. Projekti čije se cijene prvenstveno zasnivaju na očekivanjima daljeg poskupljenja mogli bi se suočiti s većim izazovima, dok bi kvalitetniji građevinski projekti mogli pokazati veću otpornost. Kao jedan od prioriteta istaknuta je i potreba za poboljšanjem finansijske dostupnosti stanovanja, posebno za domaćinstva s prosječnim i nižim prihodima.
Političke i ekonomske promjene takođe bi mogle uticati na ovaj sektor, ali njihovi efekti ne bi nužno bili trenutni niti jednaki na cijelom tržištu. Očekuju se postepena prilagođavanja tržišta, pri čemu će transparentnost, pravna sigurnost i kvalitet gradnje imati sve značajniju ulogu.
