Stručnjaci ističu da Srbija treba preispitati dosadašnji pristup razvoju tržišta nekretnina, koji se uglavnom zasnivao na širenju novogradnje, povećanju prodajnih cijena i privlačenju investicija, naročito u Beogradu i Novom Sadu. Održiv rast tržišta ne može počivati isključivo na rastu cijena i građevinskoj aktivnosti, već bi prednost trebalo dati kvalitetu, dugoročnom urbanističkom planiranju i stvaranju stvarne ekonomske vrijednosti. Potrebni su i snažnija pravna zaštita i veća transparentnost kako bi podaci o cijenama nekretnina, transakcijama i vlasništvu bili pouzdaniji.
Podaci Republičkog geodetskog zavoda (RGZ) za prvo polugodište 2026. godine pokazuju da je ukupna vrijednost tržišta nekretnina rasla brže od broja realizovanih transakcija. To ukazuje na povećanje prosječne vrijednosti transakcija i nastavak rasta cijena, iako su se kretanja razlikovala zavisno od kategorije nekretnina. U drugom kvartalu broj transakcija bio je manji nego u istom periodu prošle godine, dok je ukupna vrijednost tržišta nastavila rasti.
Projekti čije se cijene prvenstveno zasnivaju na očekivanjima daljnjeg rasta mogli bi se suočiti s većim poteškoćama, dok bi kvalitetniji građevinski projekti mogli pokazati veću otpornost. Kao jedan od prioriteta istaknuto je i poboljšanje finansijske dostupnosti stanovanja, posebno za domaćinstva s prosječnim i nižim prihodima.
Političke i ekonomske promjene također bi mogle utjecati na ovaj sektor, ali njihovi efekti ne bi nužno bili trenutni niti jednaki na cijelom tržištu. Očekuju se postepena tržišna prilagođavanja, uz sve veći značaj transparentnosti, pravne sigurnosti i kvaliteta gradnje.
