Svjetski lideri okupili su se u New Yorku na 81. zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a godišnja sedmica na visokom nivou počela je 22. septembra u sjenci ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, rastućih geopolitičkih tenzija i obnovljenih razgovora o budućnosti multilateralne saradnje.
Zapadni Balkan takođe će imati značajno prisustvo u New Yorku. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić učestvuje na zasijedanju i trebalo bi da se obrati Generalnoj skupštini 23. septembra, dok se očekuje da Kosovo i Metohija ostanu važan dio diplomatske agende Srbije. U New Yorku je i ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić, koji je već održao bilateralne sastanke sa stranim zvaničnicima.
Hrvatsku predstavlja premijer Andrej Plenković, koji će se obratiti Generalnoj debati i sastati s generalnim sekretarom UN-a Antóniom Guterresom. Tokom posjete Plenković bi trebalo da učestvuje i na Samitu partnera za multilateralizam, sastanku Krimske platforme, samitu Međunarodnog sistema za posmatranje okeana i Forumu Evropa–Zaliv, uz niz bilateralnih i ekonomskih sastanaka. Sa njim je i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Crnu Goru predstavlja potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, koji će u New Yorku boraviti od 21. do 25. septembra. Prema navodima crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova, njegov program usmjeren je na promovisanje spoljnopolitičkih prioriteta zemlje, jačanje njenog položaja u multilateralnim institucijama i razgovore o globalnim pitanjima vezanim za mir i održivi razvoj, uz niz bilateralnih sastanaka. Zastupljena je i Bosna i Hercegovina, a predsjedavajući Predsjedništva Denis Bećirović trebalo bi da se obrati Generalnoj debati 22. septembra.
Za region se, međutim, skup UN-a održava u posebno osjetljivom trenutku za evropsku bezbjednost. Ukrajina ostaje jedno od centralnih međunarodnih pitanja, a rat i dalje oblikuje razgovore o suverenitetu, teritorijalnom integritetu, međunarodnom pravu, bezbjednosti i ulozi UN-a. Italija je, na primjer, najavila da će njen ministar vanjskih poslova Antonio Tajani 23. septembra govoriti na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a o Ukrajini, s fokusom na zaštitu civila, mogućnost prekida vatre i podršku energetskoj otpornosti i obnovi Ukrajine.
U programu će biti i Krimska platforma, posebno kroz učešće Hrvatske. Platforma je osnovana kako bi se zadržala međunarodna pažnja na Krimu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, zbog čega je njeno prisustvo u New Yorku posebno relevantno dok se nastavljaju razgovori o budućnosti rata i mogućem diplomatskom rješenju.
Za Srbiju i širi Zapadni Balkan, jezik koji se koristi u vezi sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom ima i dodatnu regionalnu dimenziju. Beograd je svoj stav o Ukrajini dosljedno povezivao sa širim insistiranjem na poštovanju Povelje UN-a i teritorijalnog integriteta, istovremeno zadržavajući svoju poziciju o Kosovu. Na prethodnim zasijedanjima Generalne skupštine UN-a Vučić je tvrdio da bi isti principi trebalo dosljedno da se primjenjuju na sve države.
Pored pojedinačnih sukoba, očekuje se da će ovogodišnja Skupština biti usmjerena i na samu budućnost multilateralizma. Zvanična tema 81. zasijedanja glasi: „Obnavljanje povjerenja, upravljanje transformacijom: Ujedinjene nacije koje daju rezultate za sve“. UN navodi da sedmica na visokom nivou ima za cilj jačanje globalne saradnje u vrijeme preklapajućih geopolitičkih, ekonomskih i humanitarnih izazova. Očekuje se da će lično prisustvovati gotovo 130 šefova država i vlada.
Sedmica na visokom nivou trajaće do 29. septembra, dok će Generalna debata biti završena 28. septembra. Pored političkih govora i bilateralnih sastanaka, program obuhvata razgovore na visokom nivou o klimatskoj akciji, pravu na razvoj, porastu nivoa mora, spremnosti za pandemije i borbi protiv rasizma, odražavajući širok spektar pitanja kojima se UN nastavlja baviti izvan neposrednih bezbjednosnih kriza.
Za Zapadni Balkan sastanci u New Yorku predstavljaju priliku ne samo za razgovor o globalnim krizama već i za jačanje bilateralnih odnosa, predstavljanje nacionalnih prioriteta i pokretanje regionalnih pitanja na najvećoj svjetskoj diplomatskoj sceni. Sa Srbijom, Hrvatskom, Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom među državama zastupljenim na najvišem nivou, očekuje se da region ostane dio širih razgovora o evropskoj bezbjednosti, međunarodnom pravu, integraciji u EU i stabilnosti.
