U Sloveniji su sve glasniji zahtjevi za izmjene Šutarovog zakona, donesenog po hitnom postupku nakon što je prije godinu u napadu u Novom Mestu smrtno stradao 48-godišnji Aleš Šutar. Taj događaj izazvao je masovne proteste i naveo vladu da pooštri bezbjednosne mjere i pravila u oblasti socijalne zaštite. Zakon, koji je stupio na snagu 27. novembra 2025. godine, proširio je ovlašćenja policije, omogućio zapljenu socijalnih naknada radi naplate neplaćenih kazni i pooštrio uslove za ostvarivanje pojedinih prava iz socijalne zaštite kada roditelji ne obezbijede redovno pohađanje škole svojoj djeci. Međutim, lokalni zvaničnici tvrde da su početna poboljšanja bezbjednosti bila kratkotrajna, dok socijalne službe bilježe slab napredak u redovnom pohađanju nastave među romskom djecom.
Predstavnici lokalnih vlasti na jugoistoku Slovenije traže kontinuirano djelovanje, navodeći da je učinak zakona oslabio nakon što je Ustavni sud u martu suspendovao odredbu koja je omogućavala zapljenu socijalnih naknada. Gradonačelnik Novog Mesta Gregor Macedoni, zajedno sa zvaničnicima iz Krškog i Šentjerneja, naglasio je potrebu za širim promjenama u politici socijalne zaštite i zapošljavanja.
U međuvremenu, Centar za socijalni rad Dolenjske i Bele krajine saopštio je da je od stupanja zakona na snagu primio više od 100 obavještenja prosvjetnih inspektora o roditeljima koji nijesu slali djecu u školu. Predstavnici romske zajednice, međutim, tvrde da su bezbjednost i redovno pohađanje nastave poboljšani, ali upozoravaju da su nove mjere istovremeno doprinijele porastu netrpeljivosti i diskriminacije prema njihovoj zajednici.
Zakon je promijenio i način na koji policija postupa u slučajevima određenih krivičnih djela i bezbjednosnih rizika. Do kraja avgusta policija je evidentirala 1.530 slučajeva lakih tjelesnih povreda, što je više od trećine iznad 1.118 slučajeva zabilježenih u istom periodu prethodne godine. Nadležni dio povećanja pripisuju odredbi koja omogućava krivično gonjenje u takvim slučajevima bez potrebe da žrtve same pokreću postupak.
Zakonom su krađe i oštećenja imovine sa štetom do 500 eura takođe prekvalifikovani u prekršaje. Ta promjena sada je predmet preispitivanja nakon što je Vrhovni sud zatražio od Ustavnog suda ocjenu njene ustavnosti. Policija je, osim toga, koristila nova ovlašćenja za ulazak u stambene objekte bez sudskog naloga radi oduzimanja vatrenog oružja pod propisanim uslovima, i to u šest slučajeva od stupanja zakona na snagu.
Ministarstvo unutrašnjih poslova priznalo je da zakon nije doveo do dovoljnog poboljšanja bezbjednosti i da su potrebne izmjene. Branko Lobnikar, koji predvodi stručni savjet zadužen za ocjenu zakona, pozvao je na suštinske promjene zasnovane na dosadašnjem iskustvu, dok policija naglašava da samo sprovođenje zakona ne može obezbijediti trajne rezultate.
Policija zato traži preventivne mjere, bližu saradnju institucija i stalno prisustvo policijskih službenika na terenu. Nova vlada najavila je planove da krađu ponovo svrsta među krivična djela, ali očekuje se da će šire reforme obuhvatiti i pitanja ravnoteže između javne bezbjednosti, socijalne politike, pravnih garancija i prava romske zajednice.
