Broj svinja između dva poljoprivredna popisa smanjen je za više od 30 odsto, dok je broj goveda opao za gotovo 18 odsto, što izaziva zabrinutost za dugoročnu održivost domaće proizvodnje hrane.
Poljoprivrednici navode da niske otkupne cijene, kašnjenje subvencija i nepredvidiva državna podrška sve više otežavaju održavanje proizvodnje. Posebno su pogođeni proizvođači mlijeka, jer postoji velika razlika između cijene koju dobijaju i troškova proizvodnje. Prema riječima poljoprivrednih stručnjaka, pojedini proizvođači dobijaju oko 30 dinara po litru mlijeka, dok troškovi proizvodnje mogu dostići 50 dinara, pa mnogi posluju sa gubitkom.
Sve veće prisustvo uvoznih proizvoda dodatno zabrinjava domaće proizvođače. Poljoprivrednici i predstavnici industrije smatraju da nekontrolisan uvoz i konkurencija jeftinijih proizvoda dodatno opterećuju domaće farme.
Stručnjaci traže efikasniji nadzor tržišta, pravednije otkupne cijene i dosljedne mjere podrške, ističući da oporavak stočarske proizvodnje zahtijeva dugoročna ulaganja, a ne kratkoročne intervencije.
Poljoprivredni stručnjaci ukazuju i na potrebu snažnije saradnje između poljoprivrednika, mljekara i kompanija za preradu mesa. Bolje organizovane zadruge, unaprijeđeni programi uzgoja i ulaganja u otkupne centre, rashladne i skladišne kapacitete mogli bi pomoći proizvođačima da postanu konkurentniji.
Iako Srbija ima resurse i stručna znanja za razvoj stočarstva, stručnjaci upozoravaju da će za preokretanje trenda pada biti potrebni vrijeme, stabilne politike i bolja koordinacija duž čitavog lanca snabdijevanja poljoprivrednim proizvodima.
