Broj svinja između dva poljoprivredna popisa smanjen je za više od 30%, a broj goveda za gotovo 18%, što otvara pitanje dugoročne održivosti domaće proizvodnje hrane.
Poljoprivrednici ističu da niske otkupne cijene, kašnjenje isplate potpora i nepredvidiva državna pomoć sve više otežavaju održavanje proizvodnje. Posebno je izražen problem proizvođača mlijeka, kojima otkupna cijena znatno zaostaje za troškovima proizvodnje. Prema poljoprivrednim stručnjacima, neki proizvođači dobivaju oko 30 dinara za litru mlijeka, dok troškovi proizvodnje mogu dosegnuti 50 dinara, zbog čega mnogi posluju s gubitkom.
Sve veća zastupljenost uvoznih proizvoda dodatno zabrinjava domaće proizvođače. Poljoprivrednici i predstavnici industrije smatraju da nekontrolirani uvoz i konkurencija jeftinijih proizvoda dodatno opterećuju domaće farme.
Stručnjaci pozivaju na učinkovitiji nadzor tržišta, pravednije otkupne cijene i dosljedne mjere potpore te ističu da oporavak stočarstva zahtijeva dugoročna ulaganja, a ne kratkoročne intervencije.
Poljoprivredni stručnjaci naglašavaju i potrebu za snažnijom suradnjom poljoprivrednika, mljekara i mesoprerađivačkih tvrtki. Bolje organizirane zadruge, kvalitetniji uzgojni programi te ulaganja u sabirne centre, rashladne i skladišne kapacitete mogli bi povećati konkurentnost proizvođača.
Iako Srbija ima resurse i stručna znanja potrebna za razvoj stočarstva, stručnjaci upozoravaju da će za preokretanje negativnog trenda trebati vremena, stabilne politike i bolja koordinacija u cijelom poljoprivrednom opskrbnom lancu.
