U Sloveniji su sve glasniji zahtjevi za izmjene hitno usvojenog Šutarovog zakona, godinu nakon što je u napadu u Novom Mestu smrtno stradao 48-godišnji Aleš Šutar. Taj događaj izazvao je masovne proteste i naveo vladu da pooštri sigurnosne mjere i pravila u oblasti socijalne zaštite. Zakon, koji je stupio na snagu 27. novembra 2025. godine, proširio je ovlaštenja policije, omogućio zapljenu socijalnih naknada radi naplate neplaćenih kazni i pooštrio uslove za ostvarivanje pojedinih prava iz socijalne zaštite ako roditelji ne osiguraju redovno pohađanje škole svojoj djeci. Međutim, lokalni zvaničnici navode da su početna poboljšanja sigurnosti bila kratkog vijeka, dok socijalne službe bilježe slab napredak u redovnom pohađanju nastave među romskom djecom.
Predstavnici lokalnih vlasti na jugoistoku Slovenije traže kontinuirano djelovanje, tvrdeći da je učinak zakona oslabio nakon što je Ustavni sud u martu suspendovao odredbu koja je omogućavala zapljenu socijalnih naknada. Gradonačelnik Novog Mesta Gregor Macedoni, zajedno sa zvaničnicima iz Krškog i Šentjerneja, naglasio je potrebu za širim promjenama u politici socijalne zaštite i zapošljavanja.
U međuvremenu, Centar za socijalni rad Dolenjske i Bele krajine saopćio je da je od stupanja zakona na snagu primio više od 100 obavještenja prosvjetnih inspektora o roditeljima koji nisu slali djecu u školu. Predstavnici Roma, međutim, tvrde da su sigurnost i redovno pohađanje nastave poboljšani, ali upozoravaju da su nove mjere istovremeno doprinijele rastu netrpeljivosti i diskriminacije prema njihovoj zajednici.
Zakon je promijenio i način na koji policija postupa u slučajevima određenih krivičnih djela i sigurnosnih rizika. Do kraja augusta policija je evidentirala 1.530 slučajeva lakih tjelesnih povreda, što je više od trećine iznad 1.118 slučajeva zabilježenih u istom periodu prethodne godine. Nadležni dio povećanja pripisuju odredbi koja omogućava krivično gonjenje u takvim slučajevima bez potrebe da žrtve same pokreću postupak.
Zakonom su krađe i oštećenja imovine s vrijednošću štete do 500 eura također prekvalifikovani u prekršaje. Ta promjena sada je predmet preispitivanja nakon što je Vrhovni sud zatražio od Ustavnog suda ocjenu njene ustavnosti. Policija je, osim toga, koristila nova ovlaštenja za ulazak u stambene objekte bez sudskog naloga radi oduzimanja vatrenog oružja pod propisanim uslovima, i to u šest slučajeva od stupanja zakona na snagu.
Ministarstvo unutrašnjih poslova priznalo je da zakon nije donio dovoljno poboljšanja sigurnosti i da su potrebne izmjene. Branko Lobnikar, predsjednik stručnog vijeća koje ocjenjuje primjenu zakona, pozvao je na suštinske promjene zasnovane na dosadašnjem iskustvu, dok policija naglašava da samo provođenje zakona ne može osigurati trajne rezultate.
Policija zato traži preventivne mjere, bližu saradnju institucija i stalno prisustvo policijskih službenika na terenu. Nova vlada najavila je da namjerava ponovo klasifikovati krađu kao krivično djelo, ali očekuje se da će šire reforme otvoriti i pitanja ravnoteže između javne sigurnosti, socijalne politike, pravnih garancija i prava romske zajednice.
