Broj svinja između dva poljoprivredna popisa smanjen je za više od 30%, dok je broj goveda pao za gotovo 18%, što izaziva zabrinutost za dugoročnu održivost domaće proizvodnje hrane.
Poljoprivrednici navode da niske otkupne cijene, kašnjenje subvencija i nepredvidiva državna podrška sve više otežavaju održavanje proizvodnje. Posebno su pogođeni proizvođači mlijeka, kod kojih postoji velika razlika između otkupne cijene i troškova proizvodnje. Prema riječima poljoprivrednih stručnjaka, pojedini proizvođači dobijaju oko 30 dinara po litru mlijeka, dok troškovi proizvodnje mogu dostići 50 dinara, zbog čega mnogi posluju s gubitkom.
Sve veće prisustvo uvoznih proizvoda dodatno zabrinjava domaće proizvođače. Poljoprivrednici i predstavnici industrije smatraju da nekontrolisan uvoz i konkurencija jeftinijih proizvoda stvaraju dodatni pritisak na domaće farme.
Stručnjaci pozivaju na efikasniji nadzor tržišta, pravednije otkupne cijene i dosljedne mjere podrške, uz upozorenje da obnova stočarske proizvodnje zahtijeva dugoročna ulaganja, a ne kratkoročne intervencije.
Poljoprivredni stručnjaci naglašavaju i potrebu za jačanjem saradnje između poljoprivrednika, mljekara i kompanija za preradu mesa. Bolje organizirane zadruge, unaprijeđeni programi uzgoja i ulaganja u otkupne centre, rashladne i skladišne kapacitete mogli bi pomoći proizvođačima da postanu konkurentniji.
Iako Srbija raspolaže resursima i stručnim znanjem za razvoj stočarstva, stručnjaci upozoravaju da će za preokretanje trenda opadanja biti potrebni vrijeme, stabilne politike i bolja koordinacija u cijelom lancu snabdijevanja poljoprivrednim proizvodima.
