Hrvatska planira da program stipendiranja učenja hrvatskog jezika učini dostupnijim pripadnicima dijaspore i njihovim potomcima, ukidanjem uslova da kandidati moraju imati završeno najmanje srednjoškolsko obrazovanje.
Prema predloženim pravilima, punoljetni hrvatski iseljenici, njihovi potomci i članovi porodica koji ispunjavaju propisane uslove mogli bi da ostvare pravo na stipendije koje pokrivaju pohađanje kursa hrvatskog jezika tokom jedne akademske godine, uz finansijsku pomoć za životne troškove. U zavisnosti od raspoloživih budžetskih sredstava, podrška bi mogla da obuhvati i smještaj, ishranu, nastavne materijale, zdravstveno osiguranje i druge povezane troškove. Ukidanjem obrazovnog uslova program bi postao dostupniji širem krugu osoba hrvatskog porijekla, bez obzira na njihov stepen formalnog obrazovanja.
Druga predložena izmjena odnosi se na vrijeme isplate finansijske podrške. Umjesto da naknadu za životne troškove dobijaju tek nakon uspješno položenog završnog ispita, stipendisti bi sredstva mogli da primaju već na početku zimskog semestra.
Cilj ove mjere je da ublaži finansijsko opterećenje tokom početnog perioda preseljenja, kada se polaznici suočavaju s troškovima smještaja i prilagođavanja novoj sredini.
Ministarstvo takođe uvodi širi okvir integracionih mjera za hrvatske povratnike i doseljenike, koji obuhvata postupke regulisanja boravka, stambeno zbrinjavanje, zdravstvenu zaštitu, socijalnu zaštitu, obrazovanje, zapošljavanje, samozapošljavanje i razvoj poslovanja. Dodatna podrška bila bi dostupna za priznavanje obrazovnih kvalifikacija stečenih u inostranstvu, kao i za pomoć pri uključivanju djece u hrvatski školski sistem.
Uporedo s predloženim regulatornim izmjenama, Ministarstvo je dodijelilo ugovore ukupne vrijednosti 1,2 miliona eura za 66 projekata organizacija civilnog društva čiji je cilj podsticanje povratka, doseljavanja i integracije hrvatske dijaspore. Inicijative obuhvataju kulturne i sportske aktivnosti, informativne kampanje, profesionalno umrežavanje i programe za djecu i mlade hrvatskog porijekla. Oba predložena propisa upućuju se na javnu raspravu putem hrvatske platforme e-Savjetovanje.


