Javni poziv za podnošenje zahtjeva trebalo je da bude objavljen do 1. novembra, a poljoprivrednici su očekivali isplatu do 17.000 dinara po hektaru uoči jesenje sjetve. Međutim, kašnjenje je izazvalo dodatnu zabrinutost među poljoprivrednim proizvođačima, koji se već suočavaju s rastućim troškovima proizvodnje i ograničenim mogućnostima finansiranja.
Glamočić je izjavio da sredstva nijesu nenamjenski potrošena niti su jednostavno nestala, već da je neočekivano porastao broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava i površina koje ostvaruju pravo na subvencije. Prema riječima ministra, u sistem subvencija uključeno je dodatnih približno 500.000 hektara, jer su poljoprivrednici prenosili zemljište na članove porodice, čime su povećani zahtjevi prema raspoloživom budžetu. On je takođe istakao da najavljeni iznos od 17.000 dinara po hektaru nikada nije bio jednako garantovan svim proizvođačima.
Ministar je dodao da je situacija mogla biti drugačija da je veći broj poljoprivrednika dostavio dokumentaciju kojom se pravda trošenje prethodno dobijenih subvencija. Prema njegovim podacima, samo oko 60% poljoprivrednih gazdinstava dostavilo je potrebne račune. Glamočić je naveo da je ove godine poljoprivrednicima iz agrarnog budžeta već isplaćeno više od 100 milijardi dinara, dok je Ministarstvo finansija obezbijedilo dodatnih 11 milijardi dinara za povraćaj akciza na gorivo.
Naglasio je da bi raspisivanje javnog poziva bez obezbijeđenih sredstava bilo nezakonito i da bi odgovorne funkcionere moglo izložiti krivičnoj odgovornosti.
Poljoprivrednici, međutim, upozoravaju da odlaganje isplata direktno utiče na njihovu mogućnost finansiranja proizvodnje. Goran Filipović, poljoprivrednik iz Kisača, rekao je da su mnogi proizvođači kupili sertifikovano sjeme i dodatno se zadužili računajući na obećanu podršku. Agroekonomista Žarko Galetin upozorio je da je optimalni period za jesenju sjetvu pšenice već prošao, dok bi neizvjesnost u vezi s isplatama mogla uticati i na pripreme za proljećnu sezonu. Predstavnici poljoprivrednika kritikovali su Vladu zbog nepostojanja predvidivog rasporeda isplate subvencija, ističući da proizvođači preuzimaju finansijske obaveze na osnovu najavljenih mjera podrške.
Studentska lista takođe je kritikovala način isplate subvencija i zatražila sveobuhvatnu reviziju sistema podrške poljoprivredi nakon formiranja nove vlade. Njen predstavnik Mladen Krstić izjavio je da bi revizija trebalo da obuhvati moguće fiktivne ugovore o zakupu zemljišta i fiktivne prijave stoke. Grupa je predložila i zakonsko definisanje rokova isplate, uz zakonske zatezne kamate i institucionalnu odgovornost u slučaju kašnjenja. Spor je tako prerastao u širu raspravu o transparentnosti, raspodjeli i dugoročnoj održivosti poljoprivrednih subvencija u Srbiji.


