Javni poziv za prijave trebalo je da bude raspisan do 1. novembra, a poljoprivrednici su očekivali isplatu do 17.000 dinara po hektaru uoči jesenje sjetve. Međutim, kašnjenje je izazvalo dodatnu zabrinutost među proizvođačima, koji se već suočavaju s rastom troškova proizvodnje i ograničenim mogućnostima finansiranja.
Glamočić je izjavio da sredstva nisu nenamjenski potrošena niti su jednostavno nestala, već da je neočekivano porastao broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava i površina koje ostvaruju pravo na subvencije. Prema njegovim riječima, u sistem subvencija uključeno je dodatnih približno 500.000 hektara, jer su poljoprivrednici prebacivali zemljište na članove porodice, čime su povećani zahtjevi prema raspoloživom budžetu. Ministar je također naglasio da najavljeni iznos od 17.000 dinara po hektaru nikada nije bio jednako garantovan svim proizvođačima.
Ministar je dodao da je situacija mogla biti drugačija da je veći broj poljoprivrednika dostavio dokumentaciju kojom se pravda način trošenja ranije dobijenih subvencija. Prema njegovim podacima, samo oko 60% poljoprivrednih gazdinstava dostavilo je potrebne račune. Glamočić je naveo da je ove godine poljoprivrednicima iz agrarnog budžeta već isplaćeno više od 100 milijardi dinara, dok je Ministarstvo finansija osiguralo dodatnih 11 milijardi dinara za povrat akciza na gorivo.
Istakao je da bi raspisivanje javnog poziva bez osiguranih sredstava bilo nezakonito i da bi odgovorne osobe moglo izložiti krivičnoj odgovornosti.
Poljoprivrednici, međutim, upozoravaju da kašnjenje isplata direktno ugrožava njihovu mogućnost finansiranja proizvodnje. Goran Filipović, poljoprivrednik iz Kisača, rekao je da su mnogi proizvođači kupili certificirano sjeme i dodatno se zadužili računajući na obećanu podršku. Agroekonomista Žarko Galetin upozorio je da je optimalni rok za jesenju sjetvu pšenice već prošao, dok neizvjesnost u vezi s isplatama može utjecati i na pripreme za proljetnu sezonu. Predstavnici poljoprivrednika kritikovali su Vladu zbog nepostojanja predvidivog rasporeda isplate subvencija, ističući da proizvođači preuzimaju finansijske obaveze na osnovu najavljenih mjera podrške.
Studentska lista također je kritikovala način na koji se upravlja isplatama subvencija i zatražila sveobuhvatnu reviziju sistema poljoprivrednih poticaja nakon formiranja nove vlade. Njen predstavnik Mladen Krstić izjavio je da bi revizija trebalo da obuhvati moguće fiktivne ugovore o zakupu zemljišta i fiktivne prijave stoke. Studentska lista predložila je i zakonsko utvrđivanje rokova za isplatu, uz obračun zakonskih zateznih kamata i institucionalnu odgovornost u slučaju kašnjenja. Spor je tako prerastao u širu raspravu o transparentnosti, raspodjeli i dugoročnoj održivosti poljoprivrednih subvencija u Srbiji.


