Javni poziv za podnošenje zahteva trebalo je da bude raspisan do 1. novembra, a poljoprivrednici su očekivali isplatu do 17.000 dinara po hektaru uoči jesenje setve. Međutim, kašnjenje je izazvalo dodatnu zabrinutost među proizvođačima, koji se već suočavaju sa rastućim troškovima proizvodnje i ograničenim mogućnostima finansiranja.
Glamočić je izjavio da sredstva nisu nenamenski potrošena niti su jednostavno nestala, već da je neočekivano porastao broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava i površina koje ostvaruju pravo na subvencije. Prema rečima ministra, u sistem subvencija uključeno je dodatnih približno 500.000 hektara, jer su poljoprivrednici prebacivali zemljište na članove porodice, čime su povećani zahtevi za sredstvima iz raspoloživog budžeta. On je takođe naglasio da najavljeni iznos od 17.000 dinara po hektaru nikada nije bio jednako garantovan svim proizvođačima.
Ministar je dodao da je situacija mogla biti drugačija da je veći broj poljoprivrednika dostavio dokumentaciju kojom se pravda trošenje ranije dobijenih subvencija. Prema njegovim podacima, samo oko 60% poljoprivrednih gazdinstava dostavilo je potrebne račune. Glamočić je naveo da je ove godine poljoprivrednicima iz agrarnog budžeta već isplaćeno više od 100 milijardi dinara, dok je Ministarstvo finansija obezbedilo dodatnih 11 milijardi dinara za povraćaj akciza na gorivo.
Istakao je da bi raspisivanje javnog poziva bez obezbeđenih sredstava bilo nezakonito i da bi odgovorne funkcionere moglo izložiti krivičnoj odgovornosti.
Poljoprivrednici, međutim, upozoravaju da kašnjenje isplata direktno utiče na njihovu mogućnost finansiranja proizvodnje. Goran Filipović, poljoprivrednik iz Kisača, rekao je da su mnogi proizvođači kupili sertifikovano seme i dodatno se zadužili računajući na obećanu podršku. Agroekonomista Žarko Galetin upozorio je da je optimalni period za jesenju setvu pšenice već prošao, dok bi neizvesnost oko isplata mogla da utiče i na pripreme za prolećnu sezonu. Predstavnici poljoprivrednika kritikovali su Vladu zbog nepostojanja predvidivog rasporeda isplate subvencija, ističući da proizvođači preuzimaju finansijske obaveze na osnovu najavljenih mera podrške.
Studentska lista takođe je kritikovala način na koji se sprovodi isplata subvencija i zatražila sveobuhvatnu reviziju sistema podrške poljoprivredi nakon formiranja nove vlade. Njen predstavnik Mladen Krstić izjavio je da bi revizija trebalo da obuhvati moguće fiktivne ugovore o zakupu zemljišta i fiktivne prijave stoke. Studentska lista predložila je i zakonsko definisanje rokova isplate, uz zakonske zatezne kamate i institucionalnu odgovornost u slučaju kašnjenja. Spor je tako prerastao u širu raspravu o transparentnosti, raspodeli i dugoročnoj održivosti poljoprivrednih subvencija u Srbiji.


