Bosna i Hercegovina uvozi gotovo 80 odsto hrane koju troši, dok domaća poljoprivredna proizvodnja zadovoljava svega oko 20 odsto potreba zemlje. Takva situacija pokazuje sve veću zavisnost poljoprivrednog sektora od inostranih dobavljača.
Problemi su posebno izraženi tokom ovogodišnje jesenje sjetve, koja je za poljoprivrednike širom zemlje postala skuplja. Domaća proizvodnja pšenice, na primjer, pokriva tek oko polovine ukupnih potreba. Dražen Jović iz Poljoprivrednog dobra Semberija u Bijeljini upozorio je da bi ovakva zavisnost mogla da ugrozi sigurnost snabdijevanja hranom, podsjećajući na to koliko su se brzo praznile police supermarketa tokom pandemije COVID-19.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, zemlja je samo u prvih šest mjeseci 2026. godine potrošila više od 720 miliona konvertibilnih maraka na uvoz mesa, voća, povrća, mliječnih proizvoda i živih životinja.
Najveći dio tog uvoza činili su meso, voće i povrće, mlijeko i jaja. Predstavnici potrošača ukazali su i na razlike u propisima koji uređuju oblast hrane, uključujući pravila o dozvoljenom periodu čuvanja zamrznutog mesa.
Predstavnici poljoprivrednog sektora i stručnjaci smatraju da je za smanjenje zavisnosti od uvoza neophodno sveobuhvatno sagledati kapacitete domaće proizvodnje, kako bi se utvrdilo koje potrebe za hranom mogu da se zadovolje u zemlji, a za koje je uvoz i dalje neophodan. Ukazuju i na potrebu za stvaranjem boljih uslova koji bi domaćim proizvođačima omogućili da održe i prošire poslovanje. Ekonomisti upozoravaju da se rast troškova proizvodnje i uvoza na kraju odražava na potrošače, dok velika zavisnost od inostranih isporuka čini zemlju ranjivijom na poremećaje na međunarodnim tržištima.
