Kompanija nekadašnjeg košarkaškog reprezentativca Srbije za godinu dana privukla je više od 200 investitora u poljoprivrednu proizvodnju. Na konferenciji Western Balkans 2030 u Budvi Mačvan je predstavio plan da do kraja decenije Eat Fruit postane najveći proizvođač voća u Srbiji, uz širenje poslovanja na regionalna tržišta
Budva, 5. novembar 2026. – Crna Gora mogla bi postati prvo tržište regionalnog širenja kompanije Eat Fruit, čiji osnivač, nekadašnji kapiten košarkaške reprezentacije Srbije Milan Mačvan, planira da do 2030. godine izgradi najveću voćarsku proizvodnju u Srbiji. Kompanija, koja povezuje privatne investitore sa poljoprivrednom proizvodnjom, za približno godinu dana okupila je više od 200 ulagača, a sada razmatra širenje zasada, razvoj prerade i stvaranje digitalne platforme za povezivanje proizvođača sa kupcima.
Mačvan je planove predstavio tokom fireside razgovora „EAT FRUIT: Planting Capital, Growing Value“, održanog na konferenciji Western Balkans 2030 u Budvi, koju je organizovala regionalna medijska platforma The Region, uz institucionalno partnerstvo Savjeta stranih investitora Crne Gore (MFIC).
„Jedan od razloga zašto sam prihvatio poziv da budem ovdje jeste što vidim potencijal širenja Eat Fruita na zemlje regiona. Vrlo je vjerovatno da bi prvi cilj bila Crna Gora“, poručio je Mačvan.
Prema njegovim riječima, kompanija već ima investitore iz Crne Gore i drugih zemalja, dok digitalna platforma omogućava zainteresovanim ulagačima da se upoznaju sa projektom i započnu proces investiranja bez obzira na mjesto prebivališta.
Od košarkaškog terena do više od 100 hektara voćnjaka
Priča o Eat Fruitu počela je kao porodični poljoprivredni posao 2008. godine. Zasadi su prošireni 2016, a novi razvojni period započeo je 2020, kada je Mačvan završio profesionalnu košarkašku karijeru i odlučio da se posveti porodičnom biznisu.
Kompanija danas raspolaže sa više od 100 hektara pod voćem, na kojima uzgaja sedam različitih kultura. Fokus je na kvalitetu proizvodnje i ispunjavanju standarda potrebnih za plasman svježeg voća u maloprodajne lance.
Naredni korak podrazumijeva veći udio organske proizvodnje, kao i dalje pozicioniranje kompanije na domaćem i evropskom tržištu.
Međutim, Mačvanova ambicija prevazilazi razvoj sopstvenih voćnjaka. Njegov cilj je da kroz novi investicioni model omogući i drugim ljudima da učestvuju u poljoprivrednoj proizvodnji, bez potrebe da sami kupuju zemljište, organizuju uzgoj ili upravljaju gazdinstvom.
„Ovo jeste spoj tradicije i inovacije. Tradicije, jer je poljoprivreda nešto što svi imamo u podsvijesti, posebno na prostoru bivše Jugoslavije, a inovacije, jer danas možete indirektno da učestvujete u jednom poljoprivrednom projektu kao investitor“, objasnio je Mačvan.
Ideju je, kako je naveo, pronašao u italijanskom modelu ulaganja u proizvodnju maslina, koji ga je inspirisao da razvije koncept moderne poljoprivredne zadruge.
Više od 200 investitora za godinu dana
Eat Fruit Invest omogućava zainteresovanim ulagačima da putem onlajn platforme pristupe informacijama o projektu, pregledaju dokumentaciju i ugovore, kao i da posjete zasade prije donošenja investicione odluke.
Trenutno su u okviru modela ulaganja dostupni lešnik i kruška, dok kompanija planira proširenje ponude.
Interesovanje investitora, prema Mačvanovim riječima, značajno je ubrzano tokom druge polovine prve godine poslovanja investicione platforme.
„U prvih šest mjeseci smo imali 30 investitora, a u drugih šest mjeseci taj broj porastao je na 170 ili 180. Danas ih imamo više od 200, među kojima su uspješni poslovni ljudi, menadžeri i moje kolege sportisti“, kazao je.
Govoreći o finansijskim uslovima, Mačvan je naveo da model ulaganja u lešnik predviđa očekivani godišnji prinos od 12,5 odsto tokom prvih osam godina, dok je za naredni period predstavio minimalnu garantovanu zaradu od 20 odsto. Objasnio je da se razlika zasniva na postepenom povećanju prinosa zasada kako stabla dostižu punu rodnost.
Istovremeno je naglasio da ulaganja nose rizike, uključujući klimatske promjene i tržišne okolnosti. Prema njegovim riječima, kompanija nastoji da ih ublaži kroz polise osiguranja, fond sigurnosti i dodatne mehanizme obezbjeđenja.
„Nama je u interesu da investitor što prije vrati svoj novac, ostvari zaradu i da opravdamo povjerenje koje nam je dato“, kazao je Mačvan.
Kompanija je, kako je naveo, najavila i mogućnost isplate dividendi investitorima tokom 2027. i 2028. godine.
Digitalno tržište za poljoprivrednike iz regiona
Pored širenja proizvodnje, Eat Fruit planira razvoj digitalne platforme koja bi povezivala poljoprivredne proizvođače i prerađivače sa kupcima.
Ideja je da manji proizvođači, koji često nemaju dovoljno razvijene prodajne kanale ili pregovaračku snagu, dobiju pristup širem tržištu.
„Želimo da napravimo jednu vrstu onlajn marketa, gdje bi svako ko se bavi poljoprivredom ili preradom mogao da plasira svoje proizvode. To bi bila mreža za ljude koji danas imaju problem da prodaju robu, nisu zadovoljni cijenom ili jednostavno nisu dovoljno vidljivi jer su mali proizvođači“, objasnio je Mačvan.
Takva platforma mogla bi, prema njegovoj viziji, povezati proizvođače iz više zemalja regiona i olakšati plasman poljoprivrednih proizvoda.
Cilj za 2030. godinu – najveći proizvođač voća u Srbiji
Mačvan je tokom razgovora predstavio i dugoročnu strategiju kompanije, koja obuhvata značajno proširenje voćarske proizvodnje i ulaganja u preradu.
„Ja imam plan da do 2030. godine Eat Fruit bude najveća voćarska proizvodnja u Srbiji. Paralelno sa tim planiramo investicije u preradu, što je izuzetno bitno. Tu vidimo lešnik kao glavni proizvod za preradu i mogućnost potpisivanja dugoročnih ugovora sa velikim kompanijama“, istakao je.
Naveo je da Eat Fruit već ima kontakte i dogovore sa poznatim brendovima, čija imena zbog ugovornih obaveza o povjerljivosti još ne može da objavi.
Dugoročno, kompaniju vidi kao modernu zadrugu koja okuplja kapital, proizvođače i znanje, omogućavajući brži rast i razvoj poljoprivredne proizvodnje.
Za Mačvana, koji je nakon sportske karijere preuzeo aktivnu ulogu u porodičnom biznisu, sljedeći izazov biće da model koji je privukao više od 200 investitora pretvori u znatno veći proizvodni sistem.
A ako se najavljeni planovi ostvare, Crna Gora bi mogla biti prvi korak tog regionalnog razvoja.
