U Sloveniji je sve više zahtjeva za izmjenama Šutarova zakona, donesenog po hitnom postupku nakon što je prije godinu dana u napadu u Novom Mestu smrtno stradao 48-godišnji Aleš Šutar. Taj je događaj izazvao masovne prosvjede i potaknuo vladu na pooštravanje sigurnosnih mjera i pravila socijalne zaštite. Zakon, koji je stupio na snagu 27. studenoga 2025., proširio je policijske ovlasti, omogućio zapljenu socijalnih naknada radi naplate neplaćenih kazni te postrožio uvjete za ostvarivanje pojedinih naknada kada roditelji ne osiguravaju redovito pohađanje škole svojoj djeci. Međutim, lokalni dužnosnici tvrde da su početna poboljšanja sigurnosti bila kratkotrajna, dok socijalne službe bilježe vrlo slab napredak u redovitom pohađanju nastave među romskom djecom.
Čelnici lokalnih vlasti na jugoistoku Slovenije traže trajno djelovanje, ističući da je učinak zakona oslabio nakon što je Ustavni sud u ožujku suspendirao odredbu koja je omogućavala zapljenu socijalnih naknada. Gradonačelnik Novog Mesta Gregor Macedoni, zajedno s dužnosnicima iz Krškog i Šentjerneja, naglasio je potrebu za opsežnijim promjenama u sustavu socijalne zaštite i politici zapošljavanja.
U međuvremenu, Centar za socijalni rad Dolenjske i Bele krajine izvijestio je da je od stupanja zakona na snagu primio više od 100 obavijesti prosvjetnih inspektora o roditeljima koji nisu slali djecu u školu. Predstavnici romske zajednice, međutim, tvrde da su sigurnost i redovitost pohađanja nastave poboljšane, ali upozoravaju da su mjere istodobno pridonijele porastu netrpeljivosti i diskriminacije prema Romima.
Zakon je promijenio i način na koji policija postupa u slučajevima određenih kaznenih djela i sigurnosnih prijetnji. Do kraja kolovoza policija je evidentirala 1.530 slučajeva lakih tjelesnih ozljeda, više od trećine iznad 1.118 slučajeva zabilježenih u istom razdoblju prethodne godine. Nadležna tijela dio tog povećanja pripisuju odredbi koja omogućuje kazneni progon takvih slučajeva bez potrebe da žrtve same pokrenu postupak.
Zakonom su krađe i oštećenja imovine sa štetom do 500 eura također prekvalificirani u prekršaje. Ta se promjena sada preispituje nakon što je Vrhovni sud zatražio od Ustavnog suda ocjenu njezine ustavnosti. Policija je ujedno koristila nove ovlasti za ulazak u domove bez sudskog naloga radi oduzimanja vatrenog oružja pod zakonom propisanim uvjetima, i to u šest navrata od stupanja zakona na snagu.
Ministarstvo unutarnjih poslova priznalo je da zakon nije doveo do dostatnog poboljšanja sigurnosti te da su potrebne izmjene. Branko Lobnikar, koji vodi stručno vijeće zaduženo za procjenu zakona, pozvao je na sadržajne promjene utemeljene na dosadašnjem iskustvu, dok policija upozorava da sama provedba zakona ne može osigurati trajne rezultate.
Policija stoga traži preventivne mjere, bolju suradnju institucija i stalnu prisutnost policijskih službenika na terenu. Nova vlada najavila je da namjerava krađu ponovno svrstati među kaznena djela, no očekuje se da će šire reforme obuhvatiti i pitanje ravnoteže između javne sigurnosti, socijalne politike, pravnih jamstava i prava romske zajednice.
