Istraživači navode da promatranja provedena krajem kolovoza pokazuju kako postoji velika vjerojatnost da će preostali led nestati do kraja ovogodišnje sezone otapanja.
Nakon 80 godina sustavnih mjerenja znanstvenici više ne svjedoče samo povlačenju Triglavskog ledenjaka, već možda i njegovu potpunom nestanku. Miha Pavšek iz Geografskog instituta Anton Melik rekao je da najnovije snimke pokazuju kako posljednje preostale površine leda ubrzano nestaju.
Neuobičajeno tanak snježni pokrivač ove je godine izložio ledenjak otapanju mnogo ranije i tijekom duljeg razdoblja nego prethodnih godina. Najveća visina snijega zabilježena na meteorološkoj postaji Kredarica tijekom zimske sezone 2025.–2026. iznosila je svega 220 centimetara, u usporedbi s prosjekom od 374 centimetra između 1991. i 2020. godine. Snježni pokrivač na postaji nestao je već do 31. svibnja, dok je tijekom referentnog razdoblja 1. lipnja ondje u prosjeku još bilo oko 1,5 metara snijega.
Sličan pad bilježi i obližnji ledenjak Skuta u Kamniško-Savinjskim Alpama. Nastavio se smanjivati, a ove se godine raspao na nekoliko odvojenih površina leda.
Istraživači navode da povlačenje oba ledenjaka odražava šire promjene diljem Alpa, koje se zagrijavaju dva do tri puta brže od globalnog prosjeka, uz sve manje snježnih oborina i ranije proljetno otapanje.
Dugoročna promatranja pružaju važne dokaze o toj transformaciji. Kada su 1946. počela sustavna mjerenja Triglavskog ledenjaka, zauzimao je približno 14 hektara. Istraživači su nedavno analizirali i ledene jezgre iz Triglavskog ledenjaka i ledenjaka Skuta te utvrdili da je led na dubini većoj od jednog metra star više od 70 godina, dok rezultati upućuju na to da ledenjaci bilježe negativnu akumulaciju leda još od početka 1960-ih.
Povlačenje leda otkriva i tragove mnogo starije prošlosti. Znanstvenici su na novootkrivenom vapnencu ispod Triglavskog ledenjaka pronašli subglacijalne karbonatne formacije stare od približno 1.000 do više od 20.000 godina. Neke potječu iz razdoblja posljednjeg glacijalnog maksimuma i pružaju dokaz o tome koliko su dugo dijelovi planinskog krajolika ostali zaštićeni ispod leda.
Kako površinski ledenjaci u Sloveniji nastavljaju nestajati, istraživači sve više pozornosti usmjeravaju na visokogorske krške ledene špilje. U Sloveniji je poznato više od 200 ledenih špilja, od kojih neke sadrže nekoliko metara trajnog leda koji čuva podatke o nekadašnjoj klimi i okolišnim uvjetima. Znanstvenici, međutim, upozoravaju da se smanjuje i količina leda u špiljama, zbog čega dokumentiranje i očuvanje tih zapisa postaju sve hitniji.
