AŽURIRANO | 26. listopada 2026.
Republička izborna komisija Srbije potvrdila je uvjerljivu prednost Studentske liste na parlamentarnim izborima održanima u nedjelju. Prema najnovijim preliminarnim rezultatima, pokret koji podupiru studenti osvojio je 52,65% glasova, dok je koalicija predvođena Aleksandrom Vučićem dobila 39,22%. Odaziv birača dosegnuo je 68,78%, što svjedoči o iznimnoj mobilizaciji građana na izborima koji bi Srbiji mogli donijeti prvu veliku promjenu vlasti u više od desetljeća.
Prema projekcijama CeSID-a, Studentska lista mogla bi osvojiti 140 od ukupno 250 zastupničkih mjesta u Narodnoj skupštini, čime bi osigurala apsolutnu parlamentarnu većinu. Pozornost se sada sa samih izbora preusmjerava na sastavljanje nove vlade, budućnost institucionalnih reformi i smjer razvoja odnosa Srbije s Europskom unijom.
Aleksandar Vučić priznao je poraz na prijevremenim parlamentarnim izborima održanima u Srbiji u nedjelju, 25. listopada, potvrdivši da preliminarne procjene upućuju na pobjedu studentskog pokreta, koja bi mogla znatno promijeniti političke prilike u zemlji.
Obraćajući se javnosti nakon zatvaranja birališta, Vučić je izjavio da bi Studentska lista mogla osvojiti između 135 i 140 zastupničkih mjesta u Narodnoj skupštini, koja broji 250 zastupnika, dok bi njegov politički blok mogao dobiti približno 105 mandata. Ako se te procjene potvrde, studentski pokret mogao bi samostalno sastaviti vladu.
Vučićevo priznanje poraza predstavlja ozbiljan politički udarac za Srpsku naprednu stranku (SNS) i njezine saveznike, koji dominiraju srbijanskom politikom od 2012. godine. Iako službeno prebrojavanje glasova još nije završeno, projicirani rezultat otvara mogućnost prve velike promjene vlasti nakon više od desetljeća.
Izborima su prethodile gotovo dvije godine studentskih prosvjeda, započetih nakon urušavanja nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu u studenome 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi. Tragedija je potaknula masovne demonstracije i zahtjeve za utvrđivanje odgovornosti, suzbijanje korupcije i jačanje neovisnosti institucija.
Pokret koji je nastao na sveučilištima prerastao je u širu političku inicijativu, okupljajući građane različitih generacija i zanimanja. Studentska lista predstavila je kandidate izvan tradicionalnih stranačkih struktura, s programom usmjerenim na institucionalne reforme, odgovornost javnih dužnosnika i promjene političkog sustava.
Izbore je obilježila visoka izlaznost, koja se prema prvim izvješćima približila razini od 70 posto, ali i navodi o nepravilnostima i pritiscima na birače.
Ključno je pitanje hoće li Republička izborna komisija potvrditi projiciranu parlamentarnu većinu. Za izbor vlade potrebno je najmanje 126 zastupničkih glasova, a procijenjeni rezultat omogućio bi Studentskoj listi sastavljanje vlade bez koalicijskih partnera.
Posljedice izbora mogle bi se osjetiti i izvan Srbije. Kao najveće gospodarstvo zapadnog Balkana i kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, Srbija ima važnu ulogu u regionalnoj politici i odnosima s Bruxellesom, Moskvom i Pekingom. Moguća promjena vlasti otvorila bi pitanja buduće gospodarske politike, institucionalnih reformi i europskih integracija.
Konačni rezultati i raspodjela zastupničkih mandata bit će poznati nakon završetka službenog prebrojavanja glasova.
