Bosna i Hercegovina uvozi gotovo 80 posto hrane koju troši, dok domaća poljoprivredna proizvodnja zadovoljava tek oko 20 posto potreba stanovništva. To pokazuje koliko je poljoprivredni sektor postao zavisan od inostranih dobavljača.
Problemi su posebno izraženi tokom ovogodišnje jesenje sjetve, koja je poljoprivrednike širom zemlje koštala više nego ranije. Domaća proizvodnja pšenice, naprimjer, pokriva tek oko polovine ukupnih potreba. Dražen Jović iz Poljoprivrednog dobra Semberija u Bijeljini upozorio je da bi ovakva zavisnost mogla postati ozbiljan problem za sigurnost snabdijevanja hranom, podsjećajući na to koliko su se brzo praznile police supermarketa tokom pandemije COVID-19.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, zemlja je samo u prvih šest mjeseci 2026. godine potrošila više od 720 miliona KM na uvoz mesa, voća, povrća, mliječnih proizvoda i živih životinja.
Najveći udio u ovom uvozu imali su meso, voće i povrće, mlijeko i jaja. Predstavnici potrošača upozoravaju i na razlike u propisima koji regulišu prehrambene proizvode, uključujući pravila o dozvoljenom roku čuvanja zamrznutog mesa.
Predstavnici poljoprivrednog sektora i stručnjaci smatraju da je za smanjenje zavisnosti od uvoza neophodna sveobuhvatna procjena kapaciteta domaće proizvodnje, kako bi se utvrdilo koje potrebe za hranom zemlja može sama zadovoljiti, a gdje je uvoz i dalje neizbježan. Ističu i potrebu za stvaranjem boljih uslova koji bi domaćim proizvođačima omogućili da održe i prošire svoje poslovanje. Ekonomisti upozoravaju da se rast troškova proizvodnje i uvoza na kraju prelijeva na potrošače, dok velika zavisnost od inostranog snabdijevanja čini zemlju osjetljivijom na poremećaje na međunarodnom tržištu.
