Bosna i Hercegovina uvozi gotovo 80 posto hrane koju troši, dok domaća poljoprivredna proizvodnja pokriva tek oko 20 posto potreba zemlje. Takav odnos pokazuje sve veću ovisnost poljoprivrednog sektora o inozemnim dobavljačima.
Problemi su posebno vidljivi tijekom ovogodišnje jesenske sjetve, koja je za poljoprivrednike diljem zemlje postala znatno skuplja. Domaća proizvodnja pšenice, primjerice, pokriva samo oko polovice ukupnih potreba. Dražen Jović iz Poljoprivrednog dobra Semberija u Bijeljini upozorio je da bi takva ovisnost mogla postati problem za sigurnost opskrbe hranom, podsjetivši na brzo pražnjenje polica supermarketa tijekom pandemije bolesti COVID-19.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, zemlja je samo u prvih šest mjeseci 2026. godine potrošila više od 720 milijuna konvertibilnih maraka na uvoz mesa, voća, povrća, mliječnih proizvoda i živih životinja.
Najveći udio u tom uvozu imali su meso, voće i povrće, mlijeko i jaja. Predstavnici potrošača izrazili su zabrinutost i zbog razlika u propisima o hrani, uključujući pravila kojima se određuje dopušteno razdoblje čuvanja zamrznutog mesa.
Predstavnici poljoprivrednog sektora i stručnjaci smatraju da je za smanjenje ovisnosti o uvozu potrebno sveobuhvatno procijeniti domaće proizvodne kapacitete te utvrditi koje se potrebe za hranom mogu zadovoljiti vlastitom proizvodnjom, a gdje je uvoz i dalje nužan. Naglašavaju i potrebu za stvaranjem povoljnijih uvjeta koji bi domaćim proizvođačima omogućili nastavak i širenje poslovanja. Ekonomisti upozoravaju da se rast troškova proizvodnje i uvoza u konačnici prenosi na potrošače, dok velika ovisnost o stranim dobavljačima povećava izloženost zemlje poremećajima na međunarodnim tržištima.
