Hrvatska je u 2025. godini zabilježila četvrti najveći godišnji rast prihoda od poreza i socijalnih doprinosa među članicama Evropske unije. Prema najnovijim podacima Eurostata, ti prihodi povećani su za 9,3 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Prihodi od poreza i socijalnih doprinosa porasli su za 10,5 posto u Rumuniji, 10,4 posto u Bugarskoj i 9,4 posto na Malti. Iza Hrvatske našla se Litvanija, s rastom od 8,4 posto. Na nivou Evropske unije ukupni prihodi povećani su za 401 milijardu eura, na 7.686 milijardi eura, pri čemu su sve članice zabilježile nominalni rast. Međutim, povećanje prihoda ne znači nužno i povećanje poreznih stopa, jer na naplatu poreza utiču i ekonomska aktivnost, zaposlenost, plate, potrošnja i inflacija.
Hrvatska se izdvojila i po strukturi svog poreznog sistema. Prihodi od poreza na proizvodnju i uvoz činili su 19 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2025. godini, što je drugi najveći udio u EU, odmah iza Švedske sa 20,8 posto.
Riječ je o indirektnim porezima, među kojima su porez na dodanu vrijednost (PDV), akcize i carine. S druge strane, prihodi od poreza na dohodak, dobit i imovinu činili su svega 7,8 posto hrvatskog BDP-a, dok je prosjek Evropske unije iznosio 13,2 posto. Niži udio zabilježile su samo Rumunija, Bugarska i Mađarska.
Uprkos snažnom godišnjem rastu prihoda, ukupno porezno opterećenje u odnosu na BDP u Hrvatskoj ostalo je ispod prosjeka Evropske unije. Porezi i socijalni doprinosi činili su 40,7 posto BDP-a EU u 2025. godini, u odnosu na 40,2 posto godinu ranije, dok je u eurozoni taj udio porastao sa 40,7 na 41,3 posto. Najveći udio zabilježen je u Francuskoj, 46 posto, zatim u Belgiji sa 44,7 posto i Danskoj sa 44,3 posto. Podaci za Hrvatsku pokazuju da se njen porezni sistem, u poređenju s drugim članicama Evropske unije, u relativno velikoj mjeri oslanja na oporezivanje potrošnje.
