Na konferenciji Western Balkans 2030 predstavnici Vlade, Međunarodne organizacije rada i obrazovnog sektora razgovarali su o tome kako prekvalifikacije, cjeloživotno učenje i savremeni programi zapošljavanja mogu pomoći Crnoj Gori da bolje iskoristi potencijal radne snage i pripremi se za zanimanja budućnosti
Budva, 5. novembar 2026. – Crna Gora ima značajan prostor za jačanje tržišta rada kroz uključivanje većeg broja ljudi u zapošljavanje, razvoj novih vještina i pripremu zaposlenih za tehnološke promjene koje oblikuju evropsku privredu. Sa približno 190.000 ekonomski neaktivnih stanovnika i rastućom potrebom za kvalifikovanim kadrovima, bolje povezivanje obrazovanja, poslodavaca i javnih institucija moglo bi postati jedan od važnih pokretača budućeg ekonomskog razvoja zemlje.
To je jedna od ključnih poruka panela „The New Human Capital“, održanog u okviru konferencije Western Balkans 2030 u Budvi, koju je organizovala regionalna medijska platforma The Region, uz institucionalno partnerstvo Savjeta stranih investitora Crne Gore (MFIC).
Na panelu su učestvovale Naida Nišić, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Crne Gore, Nina Krgović, nacionalna koordinatorka Međunarodne organizacije rada (MOR) za Centralnu i Istočnu Evropu, i Sara Ivanović Božović, direktorka General Assembly za Crnu Goru. Razgovor je moderirala Arijana Nikolić Vučinić, izvršna direktorka MFIC-a.
Učesnice su razgovarale o tome kako država, privreda i zaposleni mogu zajednički ulagati u razvoj vještina, poboljšanje pristupa zapošljavanju i prilagođavanje vještačkoj inteligenciji i drugim tehnološkim promjenama.
Od diplome do cjeloživotnog učenja
Ministarka Naida Nišić naglasila je da formalno obrazovanje ostaje važno, ali da profesionalni uspjeh sve više zavisi od kontinuiranog usavršavanja i spremnosti na prilagođavanje.
„Samo formalno obrazovanje više nije dovoljno. Ono neće biti reper niti garancija bilo kome da će mu diploma sjutra biti ulaznica u svijet rada bez dodatnih edukacija, prekvalifikacija i, na kraju krajeva, prilagođavanja svjetskim trendovima koji kucaju i na naša vrata“, istakla je Nišić.
Crnogorsko tržište rada već prolazi kroz značajne promjene. Prema podacima koje je predstavila ministarka, prošle godine bilo je približno 250.000 zaposlenih građana i oko 100.000 stranih radnika, uz stopu nezaposlenosti od 7,54 odsto.
Ipak, regionalne razlike ostaju izražene, posebno na sjeveru države, dok poslodavci traže kvalifikovane kadrove u informacionim tehnologijama, građevinarstvu, turizmu, ugostiteljstvu, trgovini, poljoprivredi, zdravstvu i socijalnoj zaštiti.
Nišić je predstavila aktivnosti usmjerene na uključivanje ljudi koji se suočavaju sa preprekama pri zapošljavanju, uključujući dugoročno nezaposlene, osobe sa invaliditetom i korisnike socijalne pomoći.
Jedna od inicijativa, pokrenuta u saradnji sa Evropskom komisijom, omogućava korisnicima materijalnog obezbjeđenja da tokom godinu dana pohađaju obuke i programe prekvalifikacije bez gubitka osnovnog prava na socijalnu pomoć.
„Ulaganje u ljudski kapital, pored svih ostalih ulaganja, najvažnije je“, poručila je ministarka.
Ukazala je i na program Garancija za mlade, namijenjen osobama od 15 do 29 godina, koji treba da im omogući pristup zapošljavanju, dodatnom obrazovanju ili obuci u roku od četiri mjeseca od završetka formalnog obrazovanja ili gubitka posla.
U okviru priprema za članstvo u EU, Crna Gora radi i na usklađivanju kvalifikacija i profesionalnih sertifikata sa evropskim standardima. Prema očekivanjima koje je iznijela Nišić, zemlja bi 2028. godine mogla pristupiti evropskoj mreži službi za zapošljavanje EURES, što bi građanima olakšalo pristup oglasima za posao širom Evrope.
Ministarka je naglasila da vještačka inteligencija treba da bude podrška zaposlenima, doprinese produktivnosti i oslobodi više vremena za poslove koji zahtijevaju ljudsko znanje i procjenu.
Potencijal 190.000 ekonomski neaktivnih stanovnika
Nina Krgović, nacionalna koordinatorka MOR-a za Centralnu i Istočnu Evropu, skrenula je pažnju na važnu dimenziju crnogorskog tržišta rada – broj stanovnika koji trenutno nijesu ekonomski aktivni.
Prema podacima koje je predstavila, približno 190.000 stanovnika nalazi se van aktivne radne snage, među kojima su mladi, žene i osobe starije od 50 godina. Dio njih mogao bi se uključiti u zapošljavanje kroz odgovarajuće programe obuka i podrške.
„Prije nego što kažemo da imamo apsolutni nedostatak radne snage, hajde da pogledamo sa čim raspolažemo“, poručila je Krgović.
Naglasila je da politike zapošljavanja moraju biti bolje povezane sa stvarnim potrebama privrede, uz aktivnije učešće poslodavaca u oblikovanju programa osposobljavanja.
Krgović je ukazala i na prepreke sa kojima se suočavaju žene koje žele da se vrate na tržište rada, posebno one koje brinu o djeci ili starijim članovima porodice.
Kao jedno od praktičnih rješenja navela je organizovanje vrtića uz podršku poslodavaca.
Predstavljajući međunarodna iskustva, izdvojila je tri pristupa koji bi mogli biti korisni Crnoj Gori: danski model subvencionisane obuke i privremene zamjene zaposlenih, njemački pristup predviđanju budućih potreba za vještinama i prekvalifikaciji zaposlenih bez gubitka radnog mjesta, kao i singapurski sistem cjeloživotnog učenja uz podršku države i poslodavaca.
Zajednički princip ovih modela, objasnila je, jeste pravovremeno prepoznavanje budućih potreba tržišta rada, umjesto reagovanja tek kada se pojavi nedostatak kvalifikovanih kadrova.
„Moramo potpuno da se odvojimo od koncepta da je jedan posao koji smo počeli da radimo posao za čitav život“, kazala je Krgović.
Pozivajući se na istraživanja Međunarodne organizacije rada, navela je da bi približno četvrtina radnih mjesta mogla biti izložena promjenama povezanim sa generativnom vještačkom inteligencijom. To, kako je objasnila, ne znači nužno njihov nestanak, već promjenu zadataka i vještina potrebnih za njihovo obavljanje.
Pored digitalnih kompetencija, istakla je sve veći značaj komunikacije, timskog rada i sposobnosti rješavanja problema.
„Digitalne vještine nijesu sve što je potrebno za rad u budućnosti. Mnogo važnije i ono čemu će, mislim, poslodavci sve više težiti jesu meke vještine – komunikacija, zajednički i timski rad i rješavanje problema“, poručila je Krgović.
Obuke koje otvaraju konkretne mogućnosti zapošljavanja
Sara Ivanović Božović, direktorka General Assembly za Crnu Goru, govorila je o tome kako praktično obrazovanje može pomoći ljudima da promijene profesiju ili unaprijede znanja u poslovima koje već obavljaju.
General Assembly pruža programe obrazovanja odraslih, uključujući prekvalifikacije za zanimanja u tehnološkim sektorima i dodatno usavršavanje zaposlenih.
„Oba ta pristupa, i prekvalifikacije i dodatno obučavanje u sektorima u kojima ljudi rade, zahtijevaju želju za učenjem, spremnost za promjenu i kontinuirani rad na sebi, jer bez toga ne možemo naprijed“, poručila je Ivanović Božović.
Kao primjer uspješne prakse izdvojila je program IT obuka koji je prošle godine realizovan u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore, a u kojem je General Assembly bio jedan od pružalaca obuka.
Polaznici različitih profesionalnih profila prošli su intenzivan tromjesečni program sa osam sati nastave dnevno, zasnovan na praktičnim projektima i sticanju konkretnih znanja.
Prema riječima Ivanović Božović, većina učesnika potom je pronašla prilike u kompanijama, frilens poslovima ili preduzetništvu. Dio polaznika osnovao je startapove, dok su neki učestvovali na hakatonu i osvojili drugo mjesto.
Takvi rezultati, ocijenila je, pokazuju da kvalitetno osmišljene obuke mogu otvoriti nove profesionalne mogućnosti osobama koje su prethodno bile na evidenciji nezaposlenih.
Naglasila je i značaj stvaranja poslovnog okruženja u kojem zaposleni imaju mogućnost da primjenjuju nova znanja.
„Strah od greške usporava nas u inovacijama“, kazala je Ivanović Božović, ističući da kompanije treba da podstiču eksperimentisanje, rješavanje problema i isprobavanje novih rješenja.
Za ljude sa deset, petnaest ili dvadeset godina radnog iskustva povratak u učionicu može predstavljati poseban izazov. Ipak, promjena takvog načina razmišljanja postaje neophodna u uslovima kada profesionalne karijere više nijesu linearne, a tehnologija mijenja postojeća zanimanja.
Ivanović Božović je ukazala i na promjene u vrednovanju profesionalnog napretka, pri čemu sve veći značaj imaju kvalitet rezultata, prilagodljivost i sposobnost rješavanja problema, a ne samo godine radnog staža.
Priprema za zanimanja budućnosti
Diskusija je pokazala koliko je važan koordinisan pristup razvoju radne snage, koji povezuje javne institucije, poslodavce, obrazovne organizacije i zaposlene.
Za Crnu Goru, mogućnosti prevazilaze popunjavanje postojećih radnih mjesta. Aktiviranje ekonomski neaktivnog stanovništva, bolji pristup prekvalifikacijama, zadržavanje kvalifikovanih stručnjaka i razvoj vještina potrebnih novim industrijama mogu doprinijeti većoj konkurentnosti privrede i boljim profesionalnim perspektivama građana.
Kako vještačka inteligencija i digitalne tehnologije mijenjaju način rada, ulaganje u ljude postaje jedan od ključnih uslova da ekonomski razvoj donese nove mogućnosti različitim generacijama i svim djelovima zemlje.
