Na konferenciji Western Balkans 2030 u Budvi predstavnici međunarodnih finansijskih institucija, bankarskog sektora, privrede i državnih institucija razgovarali su o kvalitetu investicija, pristupu kapitalu, evropskim integracijama i razvoju vještina koje će oblikovati budućnost ekonomije regiona
Budva, 5. novembar 2026. – Kvalitet investicija, dostupnost finansiranja, jačanje konkurentnosti domaćih kompanija i razvoj ljudskog kapitala izdvojeni su kao ključni preduslovi ekonomskog napretka Zapadnog Balkana do kraja decenije. Na konferenciji Western Balkans 2030, održanoj u Budvi, predstavnici međunarodnih finansijskih institucija, bankarskog sektora, privrede i državnih institucija ukazali su na potrebu da se raspoloživi kapital i mogućnosti koje otvaraju evropske integracije snažnije usmjere ka produktivnim investicijama, inovacijama i stvaranju kvalitetnih radnih mjesta.
Konferenciju je organizovala regionalna medijska platforma The Region, uz institucionalno partnerstvo Savjeta stranih investitora Crne Gore (MFIC). Kroz tri tematska panela otvorena su pitanja finansiranja razvoja, kvaliteta investicionog ambijenta i pripreme tržišta rada za tehnološke i ekonomske promjene.
Predvidiv poslovni ambijent i saradnja institucija
Na otvaranju konferencije, Neda Lukić, direktorka komunikacija magazina The Region, istakla je značaj regionalnog dijaloga o ekonomskim prioritetima, institucionalnoj efikasnosti i uslovima za dugoročni razvoj. Ukazala je na potrebu da se razgovori o investicijama i evropskim integracijama povežu sa konkretnim poboljšanjima poslovnog ambijenta i kvaliteta života građana.
Branko Mitrović, predsjednik Odbora direktora MFIC-a i izvršni direktor kompanije ONE Crna Gora, naglasio je značaj kontinuirane saradnje investitora i institucija, kao i korišćenja evropskih integracija za unapređenje konkurentnosti i poslovnih uslova.
Finansiranje budućnosti – kapital i spremnost privrede za nove investicije
Prvi panel, „Financing the Future of the Adria Region“, bio je posvećen mogućnostima finansiranja privrednog razvoja, ulozi banaka i međunarodnih finansijskih institucija i pripremi kompanija za poslovanje na evropskom tržištu.
Učestvovali su Ekaterina Solovova, šefica kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Crnoj Gori, Lesia Vykhodtseva, predsjednica Odbora direktora Zapad banke, Tamara Braunović, članica Upravnog odbora Hipotekarne banke zadužena za poslove sa fizičkim licima, kartično poslovanje i platni promet, i Bogdan Podlesnik, savjetnik Uprave NLB banke Podgorica. Moderator je bio Mirza Mulešković, izvršni direktor kompanije Inteligencija MNE.
Solovova je govorila o ulozi EBRD-a u podršci privatnom sektoru, posebno malim i srednjim preduzećima, kroz finansiranje, savjetodavne programe i jačanje kapaciteta kompanija za konkurenciju na evropskom tržištu. Naglasila je važnost povezivanja kapitala sa održivim poslovnim projektima i unapređenja investicione spremnosti privrede.
Podlesnik je ukazao na mogućnosti koje donose evropski fondovi, govoreći o potencijalu od približno 3,5 milijardi eura, ali i o potrebi da kompanije razvijaju kvalitetne projekte i stručne kapacitete kako bi dostupna sredstva mogle uspješno koristiti. Posebno je istakao značaj ulaganja u produktivne sektore i dugoročnog planiranja.
Vykhodtseva je govorila o spremnosti bankarskog sektora da podrži razvoj privrede i o koristima koje donosi integracija u evropski finansijski prostor. Kao jedan od konkretnih primjera izdvojila je pristupanje SEPA sistemu, uz procijenjene uštede od oko devet miliona eura zahvaljujući efikasnijim međunarodnim plaćanjima.
Braunović je ukazala na značaj digitalizacije bankarskih usluga, modernizacije platnog prometa i usklađivanja sa evropskim standardima. Predstavila je iskustva Hipotekarne banke u razvoju digitalnih kanala i unapređenju dostupnosti finansijskih usluga građanima i kompanijama.
Učesnici su se saglasili da finansiranje budućeg razvoja zahtijeva saradnju finansijskih institucija, regulatora i privrede. Dostupnost kapitala predstavlja važnu prednost, ali njegov doprinos ekonomskom rastu zavisi od kvaliteta investicionih projekata, institucionalne predvidivosti i sposobnosti kompanija da razvijaju konkurentne proizvode i usluge.
Od obima ulaganja do kvaliteta investicija
Na drugom panelu, „10 Years of MFIC Guide: Stories That Shape the Future of Investment“, razgovarano je o rezultatima dosadašnjeg investicionog razvoja Crne Gore i promjenama potrebnim da strani kapital snažnije doprinese proizvodnji, izvozu i stvaranju dodatne vrijednosti.
Panelisti su bili Branko Mitrović, predsjednik Odbora direktora MFIC-a i izvršni direktor kompanije ONE Crna Gora, Nina Drakić, predsjednica Privredne komore Crne Gore, i Zoran Milovanović, izvršni direktor MTEL-a Crna Gora i član Upravnog odbora MFIC-a. Razgovor je moderirao Nemanja Boljević, menadžer za komunikacije i odnose s javnošću.
Mitrović je predstavio podatke istraživanja MFIC-a prema kojima je tokom prethodne decenije udio produktivnih investicija u ukupnim stranim direktnim ulaganjima smanjen sa približno 49 na 13 odsto, dok je udio investicija u nekretnine porastao sa 18 na gotovo 50 odsto.
„Definitivno, Crna Gora je u prethodnih deset godina privukla značajan dio direktnih stranih investicija. To je činjenica kojom treba da se ponosimo. Međutim, uvijek ostaje pitanje da li smo mogli privući i više investicija. Moj odgovor je da jesmo“, kazao je Mitrović.
Naglasio je da Crna Gora treba snažnije da privlači ulaganja koja otvaraju radna mjesta, povećavaju proizvodnju i izvoz, uz stvaranje predvidivog regulatornog okruženja i efikasniji rad administracije. Posebno je istakao važnost reinvestiranja kompanija koje već posluju na crnogorskom tržištu.
Drakić je navela da je Crna Gora tokom prethodnih dvadeset godina privukla oko 16 milijardi eura kapitala iz više od 120 država, ali da taj priliv nije u dovoljnoj mjeri promijenio strukturu ekonomije. Udio industrije u BDP-u smanjen je sa 15 odsto 2006. godine na osam odsto 2024, dok je pokrivenost uvoza izvozom pala sa približno 30 na 12,8 odsto.
Kao posebno važnu razvojnu mogućnost izdvojila je domaću proizvodnju hrane, ukazujući na podatak da je Crna Gora tokom prethodne dvije decenije potrošila približno 11 milijardi eura na uvoz prehrambenih proizvoda.
„Ne možemo se nadmetati obimom i količinom, ali možemo kvalitetom i specijalizacijom“, poručila je Drakić, naglašavajući značaj podrške malim i srednjim preduzećima, unapređenja standarda proizvodnje i pripreme domaćih kompanija za evropsko tržište.
Milovanović je govorio o potencijalu digitalne transformacije, razvoju 5G mreže, sajber bezbjednosti i primjeni vještačke inteligencije u poslovanju.
Istakao je da Crna Gora već raspolaže kvalitetnom telekomunikacionom infrastrukturom, ali da je naredni korak veća primjena tehnologije u organizaciji poslovnih procesa, proizvodnji i razvoju novih usluga.
„Digitalna transformacija podrazumijeva da procese unutar kompanije reorganizujete i prilagodite onome što vam je danas na raspolaganju. To nije proces koji može brzo da se završi, ali smo svi odgovorni i zajedno moramo da radimo na tome“, kazao je Milovanović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora ima potencijal da postane prostor za razvoj i testiranje inovativnih tehnoloških rješenja koja bi se potom mogla plasirati na šire međunarodno tržište.
Ulaganje u ljude kao preduslov konkurentne ekonomije
Treći panel, „The New Human Capital“, bio je posvećen budućnosti tržišta rada, razvoju vještina, prekvalifikacijama i prilagođavanju promjenama koje donose digitalizacija i vještačka inteligencija.
Učestvovale su Naida Nišić, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Crne Gore, Nina Krgović, nacionalna koordinatorka Međunarodne organizacije rada (MOR) za Centralnu i Istočnu Evropu, i Sara Ivanović Božović, direktorka General Assembly za Crnu Goru. Panel je moderirala Arijana Nikolić Vučinić, izvršna direktorka MFIC-a.
Nišić je istakla da formalno obrazovanje više nije dovoljno za dugoročnu konkurentnost na tržištu rada i da cjeloživotno učenje, prekvalifikacije i dokvalifikacije postaju neophodni za profesionalni razvoj.
„Samo formalno obrazovanje više nije dovoljno. Ono neće biti reper niti garancija bilo kome da će mu diploma sjutra biti ulaznica u svijet rada bez dodatnih edukacija, prekvalifikacija i, na kraju krajeva, prilagođavanja svjetskim trendovima koji kucaju i na naša vrata“, poručila je Nišić.
Prema podacima koje je predstavila, Crna Gora je prošle godine imala približno 250.000 zaposlenih građana i oko 100.000 stranih radnika, uz stopu nezaposlenosti od 7,54 odsto. Istovremeno, poslodavci se suočavaju sa nedostatkom kvalifikovanih kadrova u turizmu, građevinarstvu, informacionim tehnologijama, zdravstvu i drugim sektorima.
Ministarka je predstavila inicijativu razvijenu u saradnji sa Evropskom komisijom, koja omogućava korisnicima materijalnog obezbjeđenja da tokom godinu dana pohađaju programe obuke i prekvalifikacije bez gubitka osnovnog socijalnog primanja.
Govorila je i o programu Garancija za mlade, namijenjenom osobama od 15 do 29 godina, kao i o očekivanjima da Crna Gora 2028. godine pristupi evropskoj mreži službi za zapošljavanje EURES.
„Ulaganje u ljudski kapital, pored svih ostalih ulaganja, najvažnije je“, naglasila je Nišić.
Krgović je ukazala na podatak da Crna Gora ima približno 190.000 ekonomski neaktivnih stanovnika, među kojima su mladi, žene i osobe starije od 50 godina. Dio tog stanovništva mogao bi se uključiti na tržište rada kroz bolje osmišljene programe obuka i podrške.
„Prije nego što kažemo da imamo apsolutni nedostatak radne snage, hajde da pogledamo sa čim raspolažemo“, poručila je Krgović.
Istakla je potrebu da se programi osposobljavanja bolje povežu sa konkretnim potrebama poslodavaca i predstavila modele iz Danske, Njemačke i Singapura, koji podrazumijevaju zajedničko ulaganje države, kompanija i zaposlenih u razvoj vještina.
Govoreći o uticaju vještačke inteligencije, navela je istraživanja MOR-a prema kojima bi približno četvrtina radnih mjesta mogla biti izložena promjenama usljed primjene generativne vještačke inteligencije. Naglasila je da će, uz digitalne kompetencije, sve veći značaj imati komunikacija, timski rad i sposobnost rješavanja problema.
Ivanović Božović predstavila je iskustva General Assembly u obrazovanju odraslih i programima prekvalifikacija koji omogućavaju prelazak u nova zanimanja.
Kao primjer uspješne prakse izdvojila je tromjesečni program IT obuka realizovan prošle godine u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore, u kojem je General Assembly bio jedan od pružalaca obuka. Prema njenim riječima, većina učesnika nakon završetka programa pronašla je profesionalne mogućnosti u kompanijama, frilens poslovima ili preduzetništvu, dok su pojedini pokrenuli sopstvene startapove.
„Oba ta pristupa, i prekvalifikacije i dodatno obučavanje u sektorima u kojima ljudi rade, zahtijevaju želju za učenjem, spremnost za promjenu i kontinuirani rad na sebi, jer bez toga ne možemo naprijed“, kazala je Ivanović Božović.
Naglasila je da će za uspjeh digitalne transformacije biti važna i radna kultura koja podstiče inovacije, eksperimentisanje i primjenu novih znanja.
Eat Fruit najavio mogućnost širenja u Crnu Goru
U okviru konferencije održan je i fireside chat „EAT FRUIT: Planting Capital, Growing Value“, u kojem je Milan Mačvan, nekadašnji kapiten košarkaške reprezentacije Srbije i osnivač kompanije Eat Fruit Invest, predstavio model povezivanja privatnog kapitala i poljoprivredne proizvodnje. Razgovor je moderirala Ivana Jovanović, operativna direktorka kompanije.
Mačvan je naveo da je Eat Fruit Invest za približno godinu dana privukao više od 200 investitora, dok kompanija danas raspolaže sa više od 100 hektara voćnjaka. Najavio je mogućnost regionalnog širenja, pri čemu bi Crna Gora mogla biti prvo tržište izvan Srbije.
„Jedan od razloga zašto sam prihvatio poziv da budem ovdje jeste što vidim potencijal širenja Eat Fruita na zemlje regiona. Vrlo je vjerovatno da bi prvi cilj bila Crna Gora“, kazao je Mačvan.
Predstavio je i cilj da Eat Fruit do 2030. godine postane najveći proizvođač voća u Srbiji, uz ulaganja u preradu i razvoj digitalne platforme koja bi povezivala poljoprivredne proizvođače sa kupcima širom regiona.
Od dostupnog kapitala do održivog razvoja
Konferencija Western Balkans 2030 pokazala je da su finansiranje, kvalitet investicija, tehnološki razvoj i ljudski kapital međusobno povezani elementi buduće konkurentnosti Zapadnog Balkana.
Učesnici su ukazali na potrebu da se mogućnosti koje otvaraju evropske integracije pretoče u konkretne ekonomske rezultate, kroz bolje pripremljene investicione projekte, snažniji razvoj produktivnih sektora, digitalnu transformaciju i kontinuirano ulaganje u znanje i vještine zaposlenih.
Posebna pažnja posvećena je Crnoj Gori, koja u narednim godinama ima priliku da iskoristi pristup evropskim finansijskim instrumentima, unaprijedi investicioni ambijent i ojača kapacitete domaće privrede za poslovanje na jedinstvenom evropskom tržištu.
Zajednička poruka konferencije jeste da će ekonomski napredak do 2030. zavisiti od sposobnosti institucija, finansijskog sektora i kompanija da dostupne resurse pretvore u veću produktivnost, konkurentnije proizvode i kvalitetnija radna mjesta.
