Decenijama je energetska priča Albanije bila povezana sa njenim rijekama. Hidroelektrane su obezbjeđivale ogromnu većinu električne energije, čineći sistem istovremeno veoma zelenim, ali i osjetljivim na vremenske prilike i sušne periode. Danas se otvara novo poglavlje.
Najnoviji podaci albanskog Instituta za statistiku (INSTAT) pokazuju da je proizvodnja električne energije iz fotonaponskih elektrana dostigla 254 GWh u prvom kvartalu 2026. godine, što predstavlja rast od 44 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Ove brojke ukazuju ne samo na snažan rast solarne energije, već i na širu transformaciju koja mijenja ekonomsku i energetsku sliku zemlje.
Prije samo nekoliko godina solarna energija imala je marginalnu ulogu u albanskom energetskom miksu. Od tada sektor bilježi izuzetan rast. Broj fotonaponskih elektrana povećan je sa 10 u 2020. godini na 53 u 2025, dok je instalirani kapacitet porastao sa 21 MW na 631 MW.
Više od dvije milijarde eura investirano je u projekte obnovljivih izvora energije, čime je Albanija postala jedno od najbrže rastućih solarnih tržišta u Adria regionu.
Ovaj razvoj posebno je značajan za zemlju koja se istorijski gotovo u potpunosti oslanjala na hidroenergiju. Iako hidroelektrane ostaju okosnica energetskog sistema, solarna energija donosi veću diverzifikaciju, smanjuje izloženost rizicima od suša i jača dugoročnu energetsku sigurnost.
Stručnjaci smatraju da je riječ o dijelu šireg trenda u jugoistočnoj Evropi, gdje vlade i investitori ubrzano ulažu u obnovljive izvore energije kako bi odgovorili na rastuću potražnju za električnom energijom, povećali energetsku sigurnost i ispunili klimatske ciljeve.
Albanija se istovremeno priprema za narednu fazu razvoja tržišta. Od 1. januara 2027. godine sistem net meteringa biće zamijenjen modelom net billinga, čime će se regulatorni okvir dodatno približiti pravilima Evropske unije. Očekuje se da će novi model podstaći efikasniju potrošnju energije, povećati transparentnost i obezbijediti veću predvidivost za investitore.
Ukoliko se sadašnji trendovi nastave, posljedice bi mogle da prevaziđu okvire samog solarnog sektora.
Prema projekcijama, solarna energija mogla bi do 2030. godine da pokriva oko četvrtinu današnje potrošnje električne energije u Albaniji. U kombinaciji sa planiranim vjetroparkovima, obnovljivi izvori mogli bi da zadovolje gotovo polovinu nacionalnih potreba za električnom energijom.
Takav razvoj predstavljao bi jednu od najznačajnijih energetskih tranzicija koje se trenutno odvijaju u regionu.
Prije deset godina energetske ambicije Albanije bile su gotovo isključivo vezane za rijeke i hidroelektrane. Danas solarni paneli postaju sve vidljiviji dio pejzaža i potencijalno jedna od najvažnijih ekonomskih priča ove decenije.
Pitanje više nije da li će solarna energija igrati važnu ulogu u budućnosti Albanije. Pitanje je koliko daleko i koliko brzo ova transformacija može da ode.
