Hrvatska bi uvođenjem poreza na prihode od digitalnog oglašavanja velikih tehnoloških kompanija, poput Googlea i Mete, mogla prikupiti više od 12 milijuna eura godišnje, prema prijedlogu Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI).
Prijedlog se temelji na austrijskom modelu uvedenom 2020. godine, prema kojem velike internetske platforme plaćaju porez od 5% na prihode od oglašavanja ostvarene u toj zemlji. Austrija je u prvoj godini prikupila približno 43 milijuna eura, dok su do 2023. godišnji prihodi premašili 100 milijuna eura. HUDI procjenjuje da bi sličan sustav Hrvatskoj mogao donositi više od 12 milijuna eura godišnje, uz očekivanje da će taj iznos rasti. Prema istraživanju HUDI AdEx 2025, velike tehnološke kompanije ostvarile su tijekom 2025. godine u Hrvatskoj više od 250 milijuna eura prihoda od digitalnog oglašavanja.
Prijedlog dolazi u vrijeme sve većeg financijskog pritiska na tradicionalne medije. Televizijske i radijske postaje, tiskani mediji i internetski izdavači suočavaju se s poteškoćama u prilagodbi svojih poslovnih modela tržištu digitalnog oglašavanja. Istodobno slabi povjerenje javnosti u medije, a nedavna istraživanja pokazuju da 52% hrvatskih građana svjesno izbjegava vijesti. Društvene mreže i videoplatforme postaju sve važniji izvori informiranja, dok zabrinutost zbog dezinformacija i sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom dodatno pojačava zahtjeve za snažnijom potporom profesionalnom novinarstvu.
Ideja o uvođenju digitalnog poreza uključena je u javno savjetovanje o hrvatskom Akcijskom planu razvoja kulture i medija za razdoblje 2025.–2027., a Ministarstvo kulture i medija pristalo je analizirati prijedlog. Ipak, HUDI priznaje da su izgledi za prihvaćanje austrijskog modela relativno mali, dijelom zbog nastojanja Hrvatske da postane članica OECD-a i njezina sudjelovanja u širim međunarodnim raspravama o oporezivanju digitalnoga gospodarstva. U udruzi također upozoravaju da bi se prihodi od poreza najprije slijevali u državni proračun, umjesto da se automatski dodjeljuju medijskim organizacijama.
Europska komisija priopćila je da su odluke o uvođenju takvog poreza, određivanju njegove stope i načinu korištenja prikupljenih sredstava u nadležnosti pojedinih država članica, pod uvjetom da su predviđene mjere u skladu s pravom EU-a. Komisija je također istaknula da je austrijski program potpore digitalnoj transformaciji medija odobren prema pravilima EU-a o državnim potporama, dok bi eventualni sličan hrvatski model zahtijevao zasebnu procjenu.
Za uvođenje digitalnog poreza zalaže se i Hrvatsko novinarsko društvo (HND), koje predlaže da se prihodi usmjere u poseban fond za potporu profesionalnom novinarstvu. Prema stajalištu HND-a, sredstva bi se trebala dodjeljivati na temelju kriterija koji štite uredničku neovisnost, profesionalne standarde, zaposlenost novinara i ulaganja u izvorne medijske sadržaje.
