Studentskoj listi čestitke povodom pobjede na parlamentarnim izborima održanima 25. listopada uputili su europski čelnici, predstavnici susjednih država i međunarodni dužnosnici. Izborni rezultat označava kraj četrnaestogodišnje dominacije Srpske napredne stranke u izvršnoj vlasti. Dok Bruxelles naglašava važnost demokratskih reformi i europske budućnosti Srbije, reakcije iz Washingtona, Kijeva i Moskve ukazuju na šire diplomatske posljedice političkih promjena.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen čestitala je Studentskoj listi i obećala potporu Europske unije reformama u području vladavine prava, slobode medija, borbe protiv korupcije i jačanja demokratskih institucija. Europska povjerenica za proširenje Marta Kos pozdravila je iznimno visoku izlaznost birača, ocijenivši rezultat prilikom za novo poglavlje u odnosima Srbije i EU-a. Čestitkama su se pridružili predsjednik Europskog vijeća António Costa i predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola, koja je ponovno potvrdila spremnost Parlamenta da podupre reforme i europske integracije Srbije.
Glavni tajnik Vijeća Europe Alain Berset pozdravio je izborni rezultat i činjenicu da je Aleksandar Vučić priznao poraz, naglasivši važnost mirne demokratske tranzicije. Izrazio je spremnost organizacije na suradnju s demokratski izabranim vodstvom Srbije u jačanju ljudskih prava, demokracije i vladavine prava.
Reakcije susjednih zemalja imaju posebno značenje. Crnogorski premijer Milojko Spajić pozdravio je izborni rezultat kao izraz demokratske volje građana Srbije, istaknuvši da odnose Srbije i Crne Gore treba vrednovati prema konkretnim rezultatima suradnje, a ne diplomatskim nesuglasicama. Crnogorski predsjednik Jakov Milatović izrazio je nadu da će rezultat otvoriti novo poglavlje bilateralnih odnosa, utemeljeno na prijateljstvu, iskrenom dijalogu i zajedničkoj europskoj budućnosti.
Hrvatski premijer Andrej Plenković čestitao je Studentskoj listi i izrazio spremnost za poboljšanje odnosa Zagreba i Beograda, uključujući dijalog o neriješenim bilateralnim pitanjima. Mađarski premijer Péter Magyar izjavio je da je razgovarao s predstavnicima pobjedničkog pokreta i zajamčio im potporu Mađarske. Dodao je kako je pobjeda njegova političkog pokreta na izborima u Mađarskoj u travnju dala dodatni poticaj srpskim studentima tijekom njihove dugotrajne borbe.
Iz Bosne i Hercegovine čestitke je uputila članica Predsjedništva Željka Cvijanović, izrazivši želju da Srbija nastavi svoj razvoj i napredak. Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan također je čestitao, dok je Milorad Dodik naglasio važnost očuvanja suradnje Srbije i Republike Srpske. Regionalne reakcije potaknule su očekivanja o obnovljenom diplomatskom dijalogu, iako će budući odnosi ovisiti o politikama koje će provoditi nova srpska vlada.
Izvan regije, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je rezultat kao priliku za novo poglavlje bilateralnih odnosa i pokazao zanimanje za proširenje suradnje. U Sjedinjenim Američkim Državama republikanski kongresnik Joe Wilson čestitao je građanima Srbije i studentima, izrazivši nadu u obnovu odnosa Washingtona i Beograda. Njegova izjava predstavlja reakciju člana Kongresa, a ne službeno stajalište američke administracije.
Reakcija Moskve bila je suzdržanija. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov osvrnuo se na izborni rezultat, pohvalivši doprinos Aleksandra Vučića rusko-srpskim odnosima i izrazivši nadu da će nastaviti podupirati te veze i iz oporbe. Za razliku od europskih čelnika koji su čestitali Studentskoj listi, Kremlj nije uputio izravnu čestitku pokretu. Različite reakcije Bruxellesa, Kijeva i Moskve ukazuju na diplomatske izazove koji očekuju novu srpsku vladu, osobito u usklađivanju europskih težnji s dugogodišnjim odnosima izvan EU-a.
Izborima su prethodile gotovo dvije godine studentskih prosvjeda, pokrenutih nakon urušavanja nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu u studenome 2024., kada je poginulo 16 ljudi. Zahtjevi za utvrđivanjem odgovornosti prerasli su u širok društveni pokret koji je tražio borbu protiv korupcije, veću neovisnost institucija i političke promjene. Prema preliminarnim podacima Republičkog izbornog povjerenstva Srbije, objavljenima 26. listopada na temelju rezultata s 8.135 biračkih mjesta, Studentska lista osvojila je 52,65 posto glasova, a koalicija Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija 39,22 posto. Izlaznost je iznosila 68,78 posto, što upućuje na iznimno visoko sudjelovanje birača.
Vučić je priznao poraz svojega političkog bloka, dok projekcije izbornih promatrača pokazuju da će Studentska lista osvojiti apsolutnu većinu u Narodnoj skupštini koja ima 250 zastupnika. Socijalistička partija Srbije, koja je osvojila približno 2,17 posto glasova, mogla bi ostati izvan parlamenta jer nije prešla izborni prag. Konačna raspodjela zastupničkih mandata ovisit će o završetku službenog izbornog postupka.
Neposredni izazov za Studentsku listu bit će pretvaranje izbornog mandata u funkcionalnu vladu sposobnu provesti institucionalne reforme, uz istodobno upravljanje gospodarskim prioritetima i međunarodnim odnosima. Predsjednički izbori, koji se moraju održati nakon Vučićeve ostavke u rujnu, predstavljat će još jednu važnu političku prekretnicu prije kraja godine.
Za Srbiju ovi izbori predstavljaju više od promjene parlamentarne većine. Potaknuli su očekivanja institucionalne obnove u zemlji i otvorili nove mogućnosti za diplomatsku suradnju. Međunarodne čestitke pokazuju spremnost za suradnju s novim vodstvom, ali smjer političkih promjena u konačnici će ovisiti o odlukama buduće vlade i reformama koje će provesti.
