Ministarstvo je priopćilo da rezultati predstavljaju važan pokazatelj da mjere uvedene u okviru crnogorskog Programa za suzbijanje neformalne ekonomije 2024.–2026. daju vidljive rezultate. Promjene se ne odražavaju samo na gospodarske pokazatelje nego i na tržište rada te ponašanje građana i poslovnog sektora, pri čemu formalno zapošljavanje postaje sve raširenije, a stavovi prema neformalnim aktivnostima se mijenjaju.
Najvidljiviji napredak ostvaren je u formalnom zapošljavanju, koje Ministarstvo financija izdvaja kao jedan od ključnih rezultata programa. Veći broj radnika u formalnom gospodarstvu znači veću sigurnost zaposlenja, snažniju zaštitu radničkih prava i širu osnovu za održivi gospodarski rast. Smanjenje neformalnih aktivnosti zabilježeno je u svim sektorima, a najveći pad ostvaren je u građevinarstvu i ugostiteljstvu.
Istraživanje ukazuje i na promjene u ponašanju potrošača. Udio zaposlenih koji često ili uvijek koriste platne kartice povećan je s 18% u 2022. na 43% u 2026. godini, dok je udio građana koji traže fiskalni račun kada im nije izdan porastao s 36% na 43%. Istodobno, 81% zaposlenih izjavilo je da bi izabralo posao na kojem se uredno plaćaju porezi i socijalni doprinosi čak i ako bi plaća bila niža, u usporedbi sa 75% u 2022. godini.
Poduzeća neformalno poslovanje sve više doživljavaju kao aktivnost koja nosi veći rizik od otkrivanja i sankcija. Udio tvrtki koje procjenjuju da je vjerojatnost otkrivanja njihovih neformalnih aktivnosti veća od 50% porastao je s 33% na 67%.
Procijenjena vjerojatnost da će odgovorna osoba biti kažnjena povećana je s 44% na 80%, dok je procijenjena vjerojatnost da će izrečena kazna doista biti naplaćena porasla s 42% na 77%.
Unatoč napretku, Ministarstvo financija navodi da će biti potrebne dodatne mjere u sektorima u kojima su neformalne aktivnosti i dalje najizraženije. Promet i poljoprivreda zabilježili su najviše indekse sive ekonomije u 2026. godini, dok su i dalje prisutne značajne regionalne razlike. Najviša razina zabilježena je na sjeveru Crne Gore, 17,5%, u usporedbi s 11,3% u središnjoj regiji, koja je ujedno zabilježila i najveći pad u odnosu na 2022. godinu.
Vlada planira nadograditi aktualni program novim Programom za suzbijanje neformalne ekonomije za razdoblje 2027.–2029. Prioriteti će uključivati daljnje sužavanje prostora za neformalno poslovanje, jačanje porezne discipline, zaštitu zaposlenih, širenje digitalnih i bezgotovinskih plaćanja, snažniji inspekcijski nadzor i osiguravanje ravnopravnijih uvjeta za poduzeća koja posluju u formalnom gospodarstvu.
Preliminarni podaci pokazuju da će provedba programa za razdoblje 2024.–2026. do kraja ove godine dosegnuti gotovo 80%. Ministarstvo je priopćilo da program uključuje relevantne institucije i dionike te da se provodi u skladu sa zahtjevima Europske komisije i obvezama Crne Gore iz Reformske agende.
Najnoviji nalazi pokazuju da je Crna Gora ostvarila mjerljiv napredak u prebacivanju gospodarskih aktivnosti u formalni sektor, dok će sljedeća faza reformi biti usmjerena na to da formalno zapošljavanje i poslovanje u skladu s propisima postanu standard u cijelom gospodarstvu.
