I Crna Gora suočava se s pitanjem dugoročne održivosti svojega mirovinskog sustava, dok donositelji odluka razmatraju kako bi demografski trendovi i omjer zaposlenih i umirovljenika mogli utjecati na buduće izdatke za mirovine.
Zakonska dobna granica za odlazak u mirovinu u Crnoj Gori u pravilu iznosi 65 godina, uz najmanje 15 godina staža osiguranja. Međutim, zbog starenja stanovništva i povećanja broja umirovljenika u odnosu na radno sposobno stanovništvo, zemlja bi se s vremenom mogla suočiti sa sličnim pritiscima za podizanje te granice.
Ta rasprava odražava širi europski izazov: mirovinski sustavi ovise o doprinosima zaposlenih, dok dulji životni vijek i niža stopa nataliteta mogu povećati broj korisnika mirovina u odnosu na one koji uplaćuju doprinose. Vlade stoga moraju odvagnuti financijsku održivost mirovina i posljedice produljenja radnog vijeka.
Za Crnu Goru eventualno pomicanje dobi za umirovljenje na 70 godina zahtijevalo bi političku raspravu i izmjene odgovarajućih zakona. Sama rasprava ne znači da je takva reforma usvojena ili službeno najavljena kao dio vladine politike. Zasad ostaje pitanje kako se zemlja može nositi s demografskim promjenama, a pritom očuvati odgovarajuću razinu mirovinske sigurnosti za starije građane.
