Povećanjem, koje je stupilo na snagu 1. januara 2026, minimalna zarada u Albaniji porasla je na €517 mesečno, čemu je delimično doprineo i povoljan kurs albanskog leka prema evru. Međutim, ova korekcija nije bila dovoljna da poboljša položaj zemlje u odnosu na njene evropske susede.
Prema Eurostatu, Bugarska, koja ima najnižu minimalnu zaradu među članicama Evropske unije, sada je na nivou od €620 mesečno, što je više od €100 iznad Albanije. Na drugom kraju lestvice nalazi se Luksemburg, s najvišom minimalnom zaradom u Evropi od €2.704 mesečno.
Albanija je poslednja i među zemljama Zapadnog Balkana obuhvaćenim poređenjem. Srbija beleži minimalnu zaradu od €744, a slede Crna Gora (€670), Turska (€654) i Severna Makedonija (€586), što znači da svaka susedna zemlja sada ima višu zakonom propisanu minimalnu zaradu.
Iako je albanska vlada tokom proteklih godina postepeno povećavala minimalnu zaradu, susedne zemlje uglavnom su to činile bržim tempom, čime su dodatno povećale razliku. Eurostat napominje da poređenja nominalnih zarada ne prikazuju potpunu sliku, jer se troškovi života i kupovna moć znatno razlikuju među zemljama. Ipak, čak i kada se uzme u obzir kupovna moć, Albanija ostaje među evropskim zemljama s najnižim nivoima prihoda.
Ekonomisti takođe ukazuju na to da je jačanje albanskog leka prema evru ograničilo efekat nedavnih povećanja zarada kada se ona posmatraju u širem evropskom kontekstu. Zbog toga, uprkos višim nominalnim zaradama, mnogi radnici i dalje imaju relativno nisku kupovnu moć u poređenju s ostatkom Evrope.
Ovi podaci naglašavaju širi ekonomski izazov s kojim se Albanija suočava dok nastoji da poveća životni standard, zadrži radnu snagu i smanji razliku u prihodima u odnosu na Evropsku uniju i susedne ekonomije Zapadnog Balkana.

