Protesti protiv vlasti u Albaniji prerasli su u nasilne sukobe demonstranata i policije, šireći se iz glavnog grada Tirane na još nekoliko gradova. Na meti napada našle su se zgrade državnih institucija i privatni poslovni objekti, dok je policija reagovala suzavcem, vodenim topovima i palicama.
Posljednji talas nemira uslijedio je nakon višemjesečnih protesta takozvanog pokreta Flamingo, koji je nastao iz protivljenja predloženoj izgradnji luksuznog turističkog kompleksa na albanskoj obali Jadrana, povezanoj sa Jaredom Kushnerom, zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Demonstranti tvrde da projekat ugrožava ekološki osjetljiva obalna područja i staništa flamingosa u blizini Vlore. Vremenom su zahtjevi pokreta obuhvatili i ostavku Rame, usljed sve većeg nezadovoljstva javnosti zbog navodne korupcije, ekonomskih teškoća i načina na koji vlast reaguje na probleme građana.
Protesti su se intenzivirali kada su im se pridružili studenti i srednjoškolci, ukazujući na visinu univerzitetskih školarina, cijene knjiga, nedovoljnu finansijsku podršku i ograničene mogućnosti zapošljavanja nakon završetka studija. Sukobe u Tirani pratili su napadi na državne institucije, požari i oštećenja obližnjih poslovnih objekata. Demonstracije su se proširile i na Drač, Skadar, Lješ, Vloru, Đirokastru i Korču. Evropska unija izrazila je zabrinutost zbog eskalacije nasilja i pozvala na smirivanje tenzija, kao i na istragu navoda o prekomjernoj upotrebi policijske sile protiv demonstranata i novinara.
Edi Rama je odbacio pozive na ostavku, dok je vlada osudila nasilje, ističući da pravo na protest ne može biti opravdanje za napade na javne institucije i policiju. Pritisak na premijera raste jer se studentski zahtjevi povezuju sa širim nezadovoljstvom zbog optužbi za korupciju i spornih razvojnih projekata. Nemiri predstavljaju značajan izazov za Albaniju, koja teži članstvu u Evropskoj uniji, i ponovo su otvorili pitanje povjerenja građana u institucije države.
