Protuvladini prosvjedi u Albaniji eskalirali su u nasilne sukobe prosvjednika i policije, a iz glavnog grada Tirane proširili su se i na nekoliko drugih gradova. Napadnute su zgrade državnih institucija i privatni poslovni objekti, dok je policija reagirala uporabom suzavca, vodenih topova i palica.
Posljednjem valu nemira prethodili su mjeseci prosvjeda takozvanog pokreta Flamingo, koji je nastao kao odgovor na prijedlog razvoja luksuznog turističkog kompleksa na albanskoj obali Jadranskog mora, povezan s Jaredom Kushnerom, zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Prosvjednici tvrde da projekt ugrožava ekološki osjetljiva obalna područja i staništa plamenaca u blizini Vlore. S vremenom su se zahtjevi pokreta proširili i na ostavku premijera Rame, u ozračju sve većeg nezadovoljstva javnosti zbog navodne korupcije, gospodarskih teškoća i načina na koji vlast odgovara na probleme građana.
Prosvjedi su se dodatno intenzivirali nakon što su im se pridružili studenti i srednjoškolci, upozoravajući na visinu sveučilišnih školarina, cijene knjiga, nedostatnu financijsku potporu i ograničene mogućnosti zapošljavanja nakon završetka studija. Sukobe u Tirani pratili su napadi na državne institucije, požari i oštećenja obližnjih poslovnih objekata. Demonstracije su se proširile i na Drač, Skadar, Lješ, Vloru, Gjirokastru i Korču. Europska unija izrazila je zabrinutost zbog eskalacije nasilja i pozvala na smirivanje napetosti, kao i na istrage o navodnoj prekomjernoj uporabi policijske sile protiv prosvjednika i novinara.
Edi Rama je odbacio pozive na ostavku, dok je vlada osudila nasilje, poručivši da pravo na prosvjed ne može opravdati napade na javne institucije i policiju. Premijer se suočava sa sve većim pritiskom jer se studentski zahtjevi povezuju sa širim nezadovoljstvom zbog optužbi za korupciju i spornih razvojnih projekata. Nemiri predstavljaju značajan izazov za Albaniju, koja nastoji postati članica Europske unije, te su ponovno u središte pozornosti stavili pitanje povjerenja građana u državne institucije.
