Domaćin samita bio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović, a skupom je supredsjedao predsjednik Europskog vijeća António Costa. Samit je okupio neke od najutjecajnijih europskih čelnika, uključujući Ursulu von der Leyen, Emmanuela Macrona, Friedricha Merza, Giorgiu Meloni, Pedra Sáncheza, Donalda Tuska i Roberta Fica, zajedno s liderima iz cijelog Zapadnog Balkana. Razina sudjelovanja istaknula je stratešku važnost koju Bruxelles sve više pridaje regiji u kontekstu rastućeg geopolitičkog nadmetanja i sigurnosnih zabrinutosti.
Jedan od najpozornije praćenih trenutaka samita bio je posjet francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je postao prvi francuski predsjednik u posjetu Crnoj Gori. Tijekom boravka Macron je više puta naglasio prijateljstvo Francuske i Crne Gore te potvrdio potporu Pariza europskom putu zemlje. Njegova prisutnost imala je posebnu simboličku težinu s obzirom na povijesno utjecajnu ulogu Francuske u oblikovanju politike proširenja EU-a. Zajedno s kancelarom Merzom, Macron je podržao i prijedloge kojima bi se zemljama kandidatkinjama omogućilo postupno sudjelovanje u pojedinim politikama i gospodarskim strukturama EU-a prije punopravnog članstva, što odražava sve snažniju želju unutar Unije da se integracija ubrza bez čekanja završetka dugotrajnog pristupnog procesa.
Agenda samita bila je usmjerena na proširenje, Plan rasta EU-a za Zapadni Balkan, gospodarsku konvergenciju, infrastrukturno povezivanje, energetsku sigurnost i regionalnu suradnju. Lideri su razgovarali o načinima približavanja regije jedinstvenom tržištu EU-a, poboljšanju gospodarskih mogućnosti i jačanju suradnje u područjima od prometa i energetike do digitalne povezanosti i sigurnosti. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen opisala je proširenje kao strateško ulaganje u stabilnost, prosperitet i sigurnost Europe, dok je António Costa naglasio da Zapadni Balkan ostaje sastavni dio budućnosti Europske unije.
Vrlo važan rezultat samita bilo je potpisivanje pet sporazuma između Francuske i Crne Gore, među kojima je jedan od najznačajnijih onaj s francuskom građevinskom tvrtkom Bouygues Bâtiment International o provedbi projekta novog Sveučilišnog kliničkog centra Crne Gore. Time započinje nova razvojna faza jednog od najvažnijih infrastrukturnih ulaganja u povijesti zdravstvenog sustava zemlje, uz potpisivanje Memoranduma o razumijevanju usmjerenog na jačanje suradnje između Francuske i Crne Gore.
Za Crnu Goru samit je predstavljao velik diplomatski uspjeh. I predsjednik Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić iskoristili su ovu prigodu kako bi predstavili zemlju kao najnapredniju kandidatkinju za članstvo u EU-u u regiji i dodatno naglasili ambiciju Podgorice da se Uniji pridruži do 2028. godine. Njihovu poruku podržala je Ursula von der Leyen, koja je izjavila da je cilj članstva Crne Gore “nadohvat ruke” ako se održi reformski zamah. Ugošćavanjem desetaka delegacija i stotina međunarodnih novinara, Crna Gora nije samo pokazala svoj diplomatski kapacitet, nego je i ojačala imidž predvodnice europskih integracija Zapadnog Balkana.
Iako nisu najavljeni dramatični iskoraci, samit je poslao jasnu političku poruku: proširenje EU-a ponovno je visoko na europskoj agendi. U vremenu rastuće geopolitičke neizvjesnosti, lideri su nastojali uvjeriti Zapadni Balkan da njegova budućnost ostaje čvrsto povezana s Europskom unijom te da će regija nastaviti imati središnju ulogu u dugoročnoj viziji kontinenta za mir, sigurnost i prosperitet.
