Iako zborsko pjevanje potječe još iz antičkog doba, tradicija je na području današnje Slovenije prvi put zabilježena tijekom razvijenog srednjeg vijeka i od tada traje bez prekida do danas, navodi slovensko Ministarstvo kulture. Inicijativu za upis pokrenuo je Primorski zborovski savez, koji ima važnu ulogu u promicanju tradicije kroz nastupe i dugogodišnji festival Primorska poje.
Zborsko pjevanje doživjelo je veliki preporod u 19. stoljeću, usporedno s razvojem amaterskog glazbenog pokreta, što je dovelo do osnivanja brojnih zborskih društava diljem Slovenije. Tijekom sljedeća dva stoljeća zborovi su postali važan način širenja slovenskih pjesama i pridonijeli kulturnoj mobilizaciji u različitim društvenim i povijesnim razdobljima.
Ta je tradicija i danas iznimno raširena. Više od 64.000 ljudi sudjeluje u zborskim ansamblima diljem Slovenije, što znači da se otprilike svaki 33. stanovnik Slovenije bavi zborskim pjevanjem. Ova praksa ujedno predstavlja važan način da umjetnička glazba dopre do široke publike, okupljajući velik broj izvođača i slušatelja.
Razvoj zborskog pjevanja podupiru Javni fond za kulturne djelatnosti (JSKD), kao i regionalne zborske udruge. Natjecanja, festivali i susreti dodatno pridonose očuvanju tradicije, među kojima su Naša pesem u Mariboru, Festival mladih zborova u Celju, Natjecanje dječjih zborova u Zagorju ob Savi i Međunarodno zborsko natjecanje Gallus u Mariboru.
Slovenski zborovi ostvarili su značajna priznanja i na međunarodnoj sceni. Jedan od najzapaženijih uspjeha posljednjih godina ostvaren je kada je Zbor svetog Nikole iz Litije osvojio Europski Grand Prix za zborsko pjevanje, koji se široko smatra najprestižnijim svjetskim zborskim natjecanjem.
Zborsko pjevanje sada je 146. upis u slovenskom Registru nematerijalne kulturne baštine, zajedno s tradicijama i praksama poput planinarenja, travarstva, amaterskog kazališta, pčelarstva i kolina, tradicionalnog zimskog običaja svinjokolje. Ovo priznanje odražava ne samo povijesni značaj zborske glazbe u Sloveniji, nego i njezinu trajnu popularnost kao žive kulturne prakse.
