Prema predloženom aranžmanu, ukoliko ruski Gazprom Neft pristane da proda svoj udeo od 56,15% u NIS-u MOL-u i ako transakcija dobije odobrenje američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC), država Srbija će steći dodatnih 5% udela u kompaniji. Time bi se ojačala pozicija Beograda u ključnim procesima korporativnog odlučivanja i obezbedila veća ovlašćenja za podršku ili blokiranje odluka koje se ocene suprotnim nacionalnim interesima Srbije.
Drugi važan element sporazuma odnosi se na budućnost rafinerije u Pančevu, jednog od najvažnijih energetskih postrojenja u Srbiji. Prema rečima srpskih zvaničnika, mađarska strana obavezala se da će održati rad rafinerije najmanje na prosečnim godišnjim nivoima kapaciteta zabeleženim tokom četiri godine koje su prethodile uvođenju američkih sankcija. Obezbeđivanje nesmetanog rada rafinerije bilo je jedan od glavnih prioriteta Srbije, s obzirom na njenu ključnu ulogu u snabdevanju domaćeg tržišta gorivom.
Sporazum bi takođe proširio ovlašćenja srpskih predstavnika u Odboru direktora NIS-a. Vladini zvaničnici navode da bi članovi odbora koje imenuje Srbija dobili snažnija ovlašćenja ne samo u odlučivanju, već i u sprečavanju potencijalno štetnih korporativnih poteza. Ukoliko bude sproveden, ovaj aranžman bi državi Srbiji dao najveći uticaj na NIS od privatizacije kompanije 2008. godine.
Predloženi dogovor dolazi u trenutku kada Srbija nastoji da zaštiti svoju energetsku bezbednost i zaštiti NIS od posledica međunarodnih sankcija, uz očuvanje stabilnog snabdevanja gorivom i nastavka rada jedne od strateški najvažnijih kompanija u zemlji.

