Javni poziv za podnošenje zahtjeva trebao je biti objavljen do 1. studenoga, a poljoprivrednici su očekivali isplatu do 17.000 dinara po hektaru uoči jesenske sjetve. Međutim, odgoda je izazvala dodatnu zabrinutost među proizvođačima koji se već suočavaju s rastućim troškovima proizvodnje i ograničenim pristupom financiranju.
Glamočić je izjavio da sredstva nisu nenamjenski potrošena niti su jednostavno nestala, nego da je neočekivano porastao broj registriranih poljoprivrednih gospodarstava i površina koje ostvaruju pravo na potpore. Prema ministrovim riječima, u sustav potpora uključeno je dodatnih približno 500.000 hektara jer su poljoprivrednici prenosili zemljište na članove obitelji, čime su povećani zahtjevi prema raspoloživim proračunskim sredstvima. Također je naglasio da najavljeni iznos od 17.000 dinara po hektaru nikada nije bio jednako zajamčen svim proizvođačima.
Ministar je dodao da je situacija mogla biti drukčija da je više poljoprivrednika dostavilo dokumentaciju kojom opravdavaju trošenje prethodno primljenih potpora. Prema njegovim podacima, samo oko 60% poljoprivrednih gospodarstava dostavilo je potrebne račune. Glamočić je naveo da je ove godine poljoprivrednicima iz poljoprivrednog proračuna već isplaćeno više od 100 milijardi dinara, dok je Ministarstvo financija osiguralo dodatnih 11 milijardi dinara za povrat trošarina na gorivo.
Ustrajao je na tome da bi objavljivanje javnog poziva bez osiguranih sredstava bilo protuzakonito te da bi odgovorne dužnosnike moglo izložiti kaznenoj odgovornosti.
Poljoprivrednici, međutim, upozoravaju da odgođene isplate izravno utječu na njihovu mogućnost financiranja proizvodnje. Goran Filipović, poljoprivrednik iz Kisača, rekao je da su mnogi proizvođači kupili certificirano sjeme i dodatno se zadužili računajući na obećanu potporu. Agroekonomist Žarko Galetin upozorio je da je optimalno razdoblje za jesensku sjetvu pšenice već prošlo, a neizvjesnost oko isplata mogla bi utjecati i na pripreme za proljetnu sezonu. Predstavnici poljoprivrednika kritizirali su Vladu zbog nepostojanja predvidljivog rasporeda isplate potpora, ističući da proizvođači preuzimaju financijske obveze na temelju najavljenih mjera potpore.
Studentska lista također je kritizirala postupanje s isplatama potpora te pozvala na sveobuhvatnu reviziju sustava poljoprivrednih potpora nakon formiranja nove vlade. Njezin predstavnik Mladen Krstić izjavio je da bi revizija trebala ispitati moguće fiktivne ugovore o zakupu zemljišta i fiktivne prijave stoke. Skupina je predložila i zakonski utvrđene rokove isplate, uz zakonske zatezne kamate i institucionalnu odgovornost u slučaju kašnjenja. Spor je tako prerastao u širu raspravu o transparentnosti, raspodjeli i dugoročnoj održivosti poljoprivrednih potpora u Srbiji.


